Europska radna skupina za kibernetički kriminal (EUCTF), koju čine voditelji nacionalnih odjela za suzbijanje kibernetičkog kriminala država članica EU-a, uputila je snažan i hitan apel Europskom parlamentu i Vijeću. U službenom priopćenju, policijski stručnjaci iz cijele Europe upozoravaju na kritične operativne praznine koje prijete sigurnosti djece na internetu ako se hitno ne postigne dogovor o Uredbi o sprječavanju i borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece.
Kao dio mreže koja svakodnevno radi na zaštiti najmlađih u digitalnom okruženju, donosimo ključne naglaske ovog priopćenja i objašnjavamo zašto je donošenje ove Uredbe prekretnica za sigurniji internet.
Milijun prijava u samo jednoj godini
Tijekom 2024. godine, policijska tijela unutar Europske unije primila su gotovo milijun prijava o potencijalnom seksualnom zlostavljanju djece na internetu od strane pružatelja internetskih usluga, i to putem kanala Nacionalnog centra za nestalu i zlostavljanu djecu (NCMEC) iz SAD-a.
Ove prijave nisu samo statistika, već ključni, često i jedini tragovi na temelju kojih nacionalni odjeli za kibernetički kriminal pokreću istrage, identificiraju počinitelje i, ono najvažnije, spašavaju djecu iz kruga zlostavljanja.
Pravni vakuum i tehnološki izazovi
Istekom dosadašnje privremene uredbe (tzv. Interim Regulation), pružatelji internetskih usluga (poput društvenih mreža i platformi za komunikaciju) našli su se u sivoj zoni kada je riječ o dobrovoljnom otkrivanju i prijavljivanju sumnjivog sadržaja. EUCTF jasno naglašava: proaktivno otkrivanje materijala u privatnim komunikacijama nije usputni alat, već kamen temeljac europske borbe protiv online zlostavljanja.
Stvari dodatno kompliciraju dva velika trenda koja Europol sustavno bilježi:
- Enkripcija bez sigurnosnih mehanizama: Uvođenje potpune enkripcije s kraja na kraj (end-to-end encryption) na popularnim aplikacijama za čavrljanje, bez ugrađenih zaštitnih mjera, gotovo je potpuno oslijepilo i platforme i policiju, onemogućujući im da uoče zlostavljanje koje se događa upravo u tim skrivenim prostorima.
- Eksplozija materijala generiranog umjetnom inteligencijom: Količina novonastalog materijala drastično raste, ponajviše zbog AI tehnologija koje omogućuju masovnu izradu i manipulaciju slikama, čime se djeca ponovno viktimiziraju na nezapamćenoj razini.
Osim same distribucije slika i videa, internetsko vrbovanje (grooming) i financijski motivirana seksualna ucjena djece (sextortion) dosegnuli su povijesne razmjere u svim državama članicama, ostavljajući iza sebe razorne posljedice, uključujući samoozljeđivanje i suicide među žrtvama.
Privatnost i zaštita djece nisu suprotstavljene strane
Jedan od najvažnijih naglasaka u izjavi EUCTF-a odnosi se na čestu javnu debatu o privatnosti građana nasuprot sigurnosti djece.
“Zaštita djece i zaštita privatnosti nisu međusobno isključivi ciljevi. Zapravo, širenje materijala seksualnog zlostavljanja djece predstavlja jedno od najgrubljih kršenja privatnosti uopće.” — EUCTF
Tehnologije koje se predlažu za otkrivanje zlostavljanja i vrbovanja strogo su ciljane, visokoprecizne i podložne stalnom ljudskom nadzoru, u potpunosti usklađene s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR) i Poveljom EU-a o temeljnim pravima.
Svaki dan bez dogovora je izgubljen dan
EUCTF je uputio izravan poziv donositeljima odluka u EU da hitno postignu konačni dogovor o novom pravnom okviru. Zakonodavstvo mora omogućiti tehnološkim tvrtkama da učinkovito sprječavaju, otkrivaju, prijavljuju i uklanjaju kako otprije poznate, tako i nove oblike materijala seksualnog zlostavljanja.
Poruka stručnjaka s terena je jasna: svaki dodatni dan koji prođe bez ovog pravnog okvira je dan u kojem djeca ostaju nezaštićena, a zlostavljači neotkriveni.
Centar za sigurniji internet nastavit će pratiti razvoj ovog ključnog zakona na europskoj razini te kroz edukaciju, podršku i preventivne aktivnosti raditi na stvaranju sigurnijeg digitalnog okruženja za svako dijete u Hrvatskoj.
Ako imate dodatnih pitanja o ovoj temi ili ste doživjeli neugodna iskustva na internetu, javite nam se na našu besplatnu i anonimnu savjetodavnu telefonsku liniju – HEPLINE: 0800 606 606
Ako želite prijaviti nezakonit ili neprimjeren sadržaj na koji ste naišli na internetu, učinite to putem našeg anonimnog obrasca – HOTLINE: https://csi.hr/hotline/