Američki Centar za nestalu i zlostavljanu djecu (NCMEC) objavio je godišnji izvještaj svoje CyberTipline platforme za 2025. godinu. Iza naslovne brojke od 21,3 milijuna prijava krije se nekoliko velikih promjena u tome kako se djecu zlostavlja na internetu i kako industrija na to reagira. Donosimo pregled, s naglaskom na ono što je najvažnije za roditelje, učitelje i stručnjake u Hrvatskoj.
Velika slika: manje prijava, ali ne i manje opasnosti
CyberTipline je u 2025. primio 21.351.493 prijave sumnjivog seksualnog izrabljivanja djece. To je blagi rast u odnosu na 2024. (20,5 milijuna), ali znatno manje od rekordnih 36,2 milijuna iz 2023. Pad, međutim, ne znači da je opasnost manja. Glavni je razlog sve šira primjena end-to-end enkripcije, koja platformama otežava da same uoče i prijave sadržaj. Drugim riječima, dio zlostavljanja jednostavno je postao manje vidljiv.
Od ukupnog broja, NCMEC je više od 53.000 prijava označio kao hitne, gdje je dijete u neposrednoj opasnosti. Prijave su sadržavale 61,8 milijuna datoteka. Posebno je znakovito da je više od 5.700 prijava stiglo izravno od samih žrtava, više nego dvostruko u odnosu na prethodnu godinu.
1. Skrivene vrste zločina izlaze na vidjelo
Iako je ukupan broj prijava pao, neke kategorije eksplodiraju. Prijave mamljenja djece (online enticement) narasle su na 1,4 milijuna, što je porast od 158 posto u jednoj godini i čak 73 puta više nego 2019. Trgovanje djecom radi seksa poraslo je za 323 posto. Dio toga rezultat je američkog REPORT Acta iz 2024., koji je proširio obveze platformi da prijavljuju i te kategorije.
Unutar tih brojki nalazi se i financijski sextortion, koji je prerastao u javnozdravstvenu krizu za tinejdžere. NCMEC prima u prosjeku 137 takvih prijava dnevno, a žrtve su najčešće dječaci. Najmanje 36 tinejdžera u SAD-u počinilo je samoubojstvo zbog te vrste ucjene.
2. Generativna umjetna inteligencija ušla je u mainstream
Najbrže rastuća prijetnja vezana je uz umjetnu inteligenciju. Prijave povezane s generativnom AI porasle su s 4.700 (2023.) na 1,5 milijuna (2025.), što je 319 puta više u samo dvije godine. Dio toga odnosi se na otkrivanje nezakonitog sadržaja unutar samih AI modela, a dio izravno na počinitelje koji generiraju ili posjeduju takve sadržaje.
Za škole je najopasniji trend takozvanih nudify aplikacija, alata koji od obične fotografije izrađuju lažne nage slike. Sve ih češće među vršnjacima koriste i sama djeca, često ne shvaćajući da je riječ o kaznenom djelu.
3. Djeca su danas na drugim platformama
Sedam godina podataka jasno pokazuje da krajolik više nije isti. Najveći rast prijava u 2025. zabilježili su Pinterest, OpenAI, TikTok, Roblox i Discord. Istovremeno su pale prijave na Facebooku i Snapchatu, opet uglavnom zbog enkripcije, a ne zato što su te platforme postale sigurnije.
Poruka za prevenciju je jasna: razgovor o sigurnosti djece ne može se više svoditi na nekoliko poznatih aplikacija. Djeca su danas i na platformama za igru, na servisima za dijeljenje sadržaja i, sve češće, na AI chatbotovima.
4. Take It Down sada govori hrvatski
Najkonkretnija vijest za našu publiku: NCMEC-ov besplatni servis Take It Down u 2025. preveden je na hrvatski, srpski i slovenski. Servis omogućuje svakome tko je mlađi od 18 godina (ili je to bio u trenutku snimanja) da zatraži uklanjanje vlastitih intimnih sadržaja s velikih platformi. Pritom se slika ne mora učitavati: uređaj generira posebnu vrijednost (hash) koja se dijeli s platformama, čime se čuva privatnost prijavitelja.
Servis je dostupan na 36 jezika, u 2025. zabilježio je 1,6 milijuna posjetitelja i pomogao u uklanjanju više od 273.000 slika i videa. Hrvatska je u 2025. imala 8.861 prijavu CyberTiplinea, slično kao godinu prije. Važno je naglasiti da te brojke ne pokazuju razinu zlostavljanja u pojedinoj zemlji, nego razinu detekcije i prijavljivanja platformi koje koriste tamošnji korisnici.
Za nas to znači da djeci i obiteljima konačno možemo preporučiti alat na njihovom jeziku. Dostupan je na takeitdown.ncmec.org.
Što nosimo u 2026.
Tri se poruke izdvajaju iz ovogodišnjih podataka. Prvo, prevencija mora pratiti gdje su djeca stvarno prisutna. Drugo, generativna AI nije pitanje budućnosti nego sadašnjosti i mora postati dio svakog edukativnog programa, uključujući razgovor o pravnim posljedicama. Treće, Take It Down sada je alat koji možemo ponuditi bez jezične barijere svakom djetetu koje je već postalo žrtva.
