Digitalni informacijski prostor u Hrvatskoj ponovno je pod snažnim udarom organiziranih kibernetičkih kriminalaca. Centar za sigurniji internet bilježi porast prijava vezanih uz visoko sofisticirane investicijske prevare koje koriste imena i lica poznatih javnih osoba kako bi manipulirale građanima.
Trenutno najaktivnija kampanja koristi fabricirani sukob između guvernera Hrvatske narodne banke, Borisa Vujčića, i poznate istraživačke novinarke Eme Branice. Riječ je o klasičnom primjeru zlonamjernog socijalnog inženjeringa čiji je isključivi cilj krađa financijskih sredstava.
Kako napadači manipuliraju povjerenjem?
Ova vrsta kibernetičkog napada oslanja se na pažljivo razrađen scenarij koji kod čitatelja izaziva šok, znatiželju i osjećaj hitnosti. Napadači kreiraju lažne internetske stranice koje vizualno besprijekorno oponašaju poznate domaće portale, najčešće Jutarnji list ili Index.hr. Korištenjem ukradenih logotipa i identičnog dizajna, stvaraju lažni osjećaj sigurnosti.
Izmišljeni narativ obično prati sljedeću strukturu:
- Skandal u eteru: Tvrdi se da je tijekom emisije uživo došlo do oštre prepirke.
- Otkrivanje tajne: Novinarka navodno otkriva platformu za automatsko trgovanje kriptovalutama koja običnim ljudima donosi bogatstvo preko noći.
- Cenzura i uhićenje: Kako bi priča dobila na dramatičnosti, tekst navodi da je HNB prekinuo emitiranje, a novinarka uhićena kako bi se istina sakrila od javnosti.
Sagledamo li ovaj napad iz stručnog kuta, jasno je zašto je toliko učinkovit. S jedne strane, napadači pokazuju visoku razinu razumijevanja psihologije mase. Guverner HNB-a predstavlja financijski autoritet i “sistem”, dok istraživačka novinarka predstavlja borbu za “malog čovjeka”. Ovaj kontrast savršen je mamac za građane koji traže brza financijska rješenja u izazovnim ekonomskim vremenima.
S druge strane, razorne posljedice ovakvih napada su stravične. Žrtve ne gube samo ušteđevinu; često se zadužuju i podižu kredite pod pritiskom prevaranata, a dugoročno se narušava i povjerenje u legitimne financijske institucije te medije.
Faze napada
Važno je razumjeti da se prevara ne događa samim čitanjem članka, već kroz proces u koji žrtva nesvjesno ulazi:
- Unutar lažnog članka nalaze se poveznice na navodnu revolucionarnu platformu. Od korisnika se traži unos osnovnih podataka (ime, prezime, broj telefona, e-mail).
- Ubrzo nakon registracije, žrtvu telefonski kontaktira 2osobni broker2. Ovi prevaranti su izuzetno rječiti, asertivni i profesionalni u komunikaciji.
- Pod izlikom pomoći pri otvaranju investicijskog računa, prevarant uvjerava žrtvu da instalira aplikacije za udaljeni pristup računalu ili mobitelu, poput AnyDeska ili TeamViewera.
- Nakon što dobiju pristup uređaju, napadači ulaze u aplikacije mobilnog bankarstva i prebacuju sva dostupna sredstva na kripto novčanike kojima je nemoguće ući u trag.
Kako se zaštititi i prepoznati prijetnju?
Stručnjaci Centra za sigurniji internet apeliraju na građane da usvoje sljedeće mjere digitalnog opreza:
- Provjeravajte URL adresu (domenu): Lažni članci vizualno izgledaju autentično, ali web adresa u pregledniku (npr. jutarnji-vijesti-invest.com umjesto jutarnji.hr) uvijek otkriva prevaru.
- Kritički sagledajte prilike za laku zaradu: Ne postoje tajni sustavi umjetne inteligencije koji bez rizika generiraju stotine eura dnevno. Ako zvuči predobro da bi bilo istinito, gotovo je sigurno riječ o prevari.
- Ne instalirajte nepoznate aplikacije: Nikada, ni pod kojim uvjetima, ne instalirajte programe poput AnyDeska na zahtjev nepoznatih osoba koje vas kontaktiraju telefonom. Prave banke vas to nikada neći tražiti.
- Ne dijelite bankovne podatke: Preslike osobnih iskaznica, brojeve kreditnih kartica i CVC kodove čuvajte isključivo za sebe.
Što učiniti ako ste postali žrtva?
Ako ste unijeli svoje podatke ili omogućili pristup svom uređaju, potrebno je djelovati promptno:
- Odmah kontaktirajte svoju banku i zatražite blokadu kartica i računa.
- Deinstalirajte sve aplikacije za udaljeni pristup koje ste eventualno preuzeli.
- Prijavite slučaj policiji uz čuvanje svih dokaza (snimke zaslona, povijest poziva).
Vaša digitalna sigurnost počinje kritičkim razmišljanjem. U slučaju sumnje u istinitost informacija ili legitimnost platforme, obratite se stručnjacima ili besplatnoj liniji Centra za sigurniji internet na broju 0800 606 606 prije donošenja bilo kakvih financijskih odluka.