Najnovije vijesti iz Bruxellesa izazvale su ozbiljnu zabrinutost u krugovima stručnjaka za zaštitu djece na internetu. Europska unija nije uspjela postići dogovor o produljenju privremenih pravila koja su tehnološkim platformama omogućavala dobrovoljno otkrivanje materijala koji prikazuje seksualno zlostavljanje djece (CSAM). Ova situacija stavlja pružatelje digitalnih usluga, ali i institucije koje se bave prevencijom nasilja, u iznimno nezahvalan položaj.
Što donosi pravni zastoj?
Dosadašnja pravila omogućavala su platformama poput Mete, Googlea ili Microsofta da koriste automatizirane alate za skeniranje sadržaja u potrazi za poznatim materijalima zlostavljanja djece. Iako su ova pravila bila privremena, služila su kao ključni mehanizam u identifikaciji žrtava i počinitelja. Izostanak dogovora o njihovom produljenju znači da bi tehnološke kompanije mogle izgubiti pravnu osnovu za ovakve aktivnosti unutar EU, bojeći se kršenja strogih propisa o zaštiti privatnosti (GDPR i e-Privacy direktiva).
Privatnost protiv zaštite
Kritička analiza ove situacije otkriva polarizaciju unutar europskih institucija.
Dobra strana odluke (iz perspektive privatnosti): Zagovornici digitalnih prava i privatnosti pozdravljaju ovaj ishod, smatrajući da bi masovno skeniranje privatnih poruka (“Chat Control”) stvorilo opasan presedan. Argument je da bi slabljenje enkripcije ugrozilo privatnost svih građana, ne jamčeći pritom apsolutnu sigurnost djece. Zaštita integriteta privatne komunikacije temeljno je pravo koje se, prema ovom stajalištu, ne smije žrtvovati.
Loša strana odluke (iz perspektive sigurnosti): S druge strane, za nas koji se svakodnevno susrećemo s posljedicama online zlostavljanja, ovaj zastoj predstavlja korak unatrag. Bez zakonskog okvira koji potiče ili dopušta detekciju, internet postaje sigurnija zona za počinitelje, a ne za djecu. Gubitak mogućnosti detekcije CSAM sadržaja u realnom vremenu znači da će mnogi slučajevi ostati neotkriveni, a djeca duže izložena zlostavljanju bez adekvatne intervencije.
Implikacije za Hrvatsku i ulogu Centra za sigurniji internet
Kao organizacija koja u Hrvatskoj predvodi aktivnosti u zaštiti najmlađih korisnika interneta, pratimo ove promjene s velikim oprezom. Pravna nesigurnost na razini EU izravno utječe i na naše nacionalne kapacitete za prevenciju. Ako platforme prestanu proaktivno dijeliti podatke o sumnjivim aktivnostima s Europolom ili policijom na nacionalnim razinama u EU, proces identifikacije žrtava postat će znatno sporiji i teži.
Zaključak struke
Potrebno je prestati promatrati sigurnost djece i pravo na privatnost kao međusobno isključive kategorije. Europski zakonodavci moraju pronaći održivo rješenje koje koristi napredne tehnologije za zaštitu najranjivijih bez narušavanja demokratskih standarda privatnosti.
Centar za sigurniji internet nastavlja zagovarati strože standarde odgovornosti tehnoloških kompanija. Bez obzira na pravne vakuume u Bruxellesu, edukacija roditelja, djece i stručnjaka ostaje naša najsnažnija linija obrane. Pozivamo sve aktere u društvu na pojačan oprez i prijavu svakog sumnjivog sadržaja putem naših službenih kanala. Sigurnost djece ne smije biti predmet političkih kompromisa ili birokratskih zastoja.
Ako imate dodatnih pitanja o ovoj temi ili ste doživjeli neugodna iskustva na internetu, javite nam se na našu besplatnu i anonimnu savjetodavnu telefonsku liniju – HEPLINE: 0800 606 606
Ako želite prijaviti nezakonit ili neprimjeren sadržaj na koji ste naišli na internetu, učinite to putem našeg anonimnog obrasca – HOTLINE: https://csi.hr/hotline/