Danas su vijesti dostupne gotovo u svakom trenutku. Informiranost o događanjima u zajednici i svijetu svakako je važna, no problem nastaje kada su u fokusu prvenstveno uznemirujuće i senzacionalističke teme. Mediji i društvene mreže često naglašavaju dramatične detalje, jer takav sadržaj privlači pažnju i potiče znatiželju. Djeca i adolescenti do takvih informacija dolaze vrlo lako, najčešće putem društvenih mreža i pametnih telefona. Sadržaji koje bi ranije možda mogli izbjeći danas im se pojavljuju spontano i postaju dio svakodnevice. Time se povećava njihova izloženost uznemirujućim i potencijalno traumatičnim vijestima.
Utjecaj izloženosti vijestima
Učestalo praćenje vijesti o masovnim pucnjavama, ratovima i drugim kriznim događajima povezano je s porastom tjeskobe, stresa i simptoma depresije kod adolescenata, čak i kada nisu izravno pogođeni tim događajima. Poseban problem predstavljaju algoritmi društvenih mreža koji, nakon što korisnik pokaže interes za određenu temu, nude sve više sličnog sadržaja. Na taj se način stvara svojevrsni začarani krug izloženosti. Veliki međunarodni skandali koji uključuju poznate osobe dodatno ilustriraju kako se šokantne informacije šire digitalnim prostorom. Objavljivanje sudskih dokumenata, optužbi ili tijeka istraga nerijetko rezultira viralnim širenjem sadržaja koji je dostupan i maloljetnicima, bez obzira na njihovu dob ili spremnost da takve informacije emocionalno obrade. Istraživanje koje je provela organizacija Internet Matters, koja se bavi internetskom sigurnošću, pokazalo je da se 39 % djece koja su bila izložena uznemirujućem sadržaju opisalo kao vrlo ili izrazito uznemireno i zabrinuto zbog onoga što su vidjela. U istom istraživanju mladi su otvoreno govorili o svojim iskustvima s uznemirujućim sadržajima na društvenim mrežama. Jedna 17-godišnjakinja istaknula je kako se na Instagramu, prije nego što budu uklonjeni, često pojavljuju snimke ubadanja i drugi uznemirujući videozapisi. Osvrnuvši se na kruženje snimke smrti poznatog pjevača, naglasila je kako takav sadržaj nije smatrala primjerenim te da bi voljela da je bio popraćen jasnim upozorenjem na uznemirujući sadržaj. Istraživanje provedeno u egipatskoj regiji Gharbii pokazalo je da se češće i dulje gledanje nasilnih scena povezuje s povećanim rizikom od psihičkih poteškoća. Negativni ishodi bili su izraženiji kod djevojčica i srednjoškolaca, osobito kod onih koji su sadržajima bili izloženi gotovo svakodnevno i više sati dnevno. Masovna i nekontrolirana izloženost kriznim sadržajima može kod mladih potaknuti doživljaj stalne prijetnje i osjećaj tzv. ‘globalnog straha’.
Strategije zaštite mladih
Iako različite platforme imaju pravila i mehanizme za zaštitu korisnika, važno je aktivno prijavljivati neprimjeren sadržaj. Preporuča se da roditelji i druge važne odrasle osobe razgovaraju s djecom o sadržajima kojima su izložena. Umjesto isključivih zabrana, učinkovitijim se pokazuje pristup u kojem odrasli objašnjavaju i stavljaju sadržaj u kontekst. Takva roditeljska medijacija pomaže djeci da bolje razumiju informacije i lakše ih emocionalno obrade. Također je važno ograničiti vrijeme provedeno uz uznemirujuće sadržaje, osobito nakon velikih katastrofa ili tijekom ratnih sukoba, te koristiti dostupne filtre i postavke privatnosti kako bi se smanjila izloženost neprimjerenim sadržajima.
