Svakodnevno praćenje digitalnih trendova otkriva nam fenomene koji zahtijevaju hitnu pozornost cijelog društva. Istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Sexuality & Culture donosi duboko zabrinjavajuće podatke: adolescenti, uključujući djecu od jedva 12 godina, sve više promatraju platforme poput OnlyFansa kao privlačnu i legitimnu alternativu tradicionalnom obrazovanju i radu.
Kritička analiza ovog istraživanja i samog fenomena nalaže nam da sagledamo obje strane medalje – aspekte koje mladi percipiraju kao pozitivne, ali i ozbiljne, stvarne rizike koje ovakvo okruženje neminovno donosi.
Što mladi vide kao “dobre strane”?
Iz perspektive današnjih adolescenata, stvaranje sadržaja na ovakvim platformama nudi privid autonomije i kontrole nad vlastitim životom. Istraživanje jasno pokazuje da mladi posjeduju iznimno napredno razumijevanje funkcioniranja digitalne ekonomije. Oni izvanredno dobro shvaćaju modele pretplate, mehanizme monetizacije i važnost algoritama u privlačenju publike. Za mnoge od njih, posebno pod utjecajem opće ekonomske nesigurnosti, OnlyFans predstavlja obećanje brze financijske neovisnosti.
Dio mladih djevojaka u studiji opisao je prodaju intimnog sadržaja kao čin osobnog izbora i osnaživanja. Ovdje prepoznajemo izraženi poduzetnički duh, jer mlade generacije vrlo rano uočavaju prilike za zaradu u digitalnom prostoru. U nekom drugom, sigurnijem i primjerenijem kontekstu, takva bi snalažljivost i razumijevanje online tržišta predstavljali izrazito korisne vještine za njihovu budućnost.
Skrivene opasnosti
Narativ o osnaživanju iznimno često služi isključivo kao maska za dublje i mnogo opasnije probleme. Iza obećanja o lakoj zaradi kriju se dugoročni rizici koji mogu trajno naštetiti psihofizičkom razvoju djeteta.
Komercijalizacija intime jedna je od najpogubnijih posljedica. Mladi usvajaju toksičnu ideju da je njihova tjelesnost roba koja se može i treba unovčiti, čime se osjećaj vlastite vrijednosti svodi isključivo na broj pretplatnika i virtualnih lajkova. Unatoč postojećim dobnim ograničenjima na samoj platformi, djeca vješto pronalaze tehničke načine za njihovo zaobilaženje, izlažući se eksplicitnom sadržaju i iznimno visokom riziku od iskorištavanja.
Dugoročne psihološke posljedice su goleme. Pritisak da se udovolji nerealnim standardima ljepote, stalni rizik od cyberbullyinga, krađe identiteta i ucjena (sextortion) ostavljaju duboke ožiljke na mentalno zdravlje. Mnogi adolescenti u istraživanju potpuno su ignorirali ove opasnosti, usmjeravajući svu pažnju isključivo na trenutni financijski dobitak. Uz to, studija naglašava izražene rodne nejednakosti, djevojčice znatno češće osjećaju pritisak i strah za vlastitu sigurnost, dok dječaci na platformu gledaju mnogo ležernije, najčešće iz pozicije konzumenta.
Smjernice za prevenciju i edukaciju
Oslanjanje na jednostavne tehničke zabrane u praksi više ne daje odgovarajuće rezultate. Edukacija o sigurnosti na internetu mora evoluirati te pratiti brzinu i smjer digitalnih promjena. Nužno je razvijati sveobuhvatnu digitalnu pismenost koja mlade uči kritički promišljati o sadržaju na društvenim mrežama poput TikToka, Twittera i Instagrama, gdje se OnlyFans i slične platforme agresivno reklamiraju kroz nerealne priče o lakom bogaćenju.
Roditelji imaju nezamjenjivu ulogu u ovom procesu. Otvoreni razgovori, potpuno lišeni osude, zgražanja i posramljivanja, predstavljaju temelj zaštite. Potrebno je saslušati dječje stavove o ovim platformama te im kroz dijalog pomoći da shvate zašto brza zarada na internetu redovito nosi visoku, skrivenu cijenu. Istovremeno, tehnološke kompanije i državne institucije moraju preuzeti svoj dio odgovornosti kroz uvođenje znatno strožih alata za provjeru dobi i potpunu zabranu algoritamskog ciljanja maloljetnika ovakvim sadržajem.
Svijet u kojem dvanaestogodišnjaci razmišljaju o prodaji intimnih fotografija kao o idealnom poslu zahtijeva brzu, odlučnu i stručnu reakciju svih nas. Naš primarni zadatak ostaje osigurati im okruženje u kojem će se njihov razvoj i osjećaj vlastite vrijednosti graditi na sigurnim i zdravim temeljima.
Ako imate dodatnih pitanja o ovoj temi ili ste doživjeli neugodna iskustva na internetu, javite nam se na našu besplatnu i anonimnu savjetodavnu telefonsku liniju – HEPLINE: 0800 606 606
Ako želite prijaviti nezakonit ili neprimjeren sadržaj na koji ste naišli na internetu, učinite to putem našeg anonimnog obrasca – HOTLINE: https://csi.hr/hotline/