Nakon što je Australija u prosincu 2025. godine donijela povijesnu odluku o zabrani korištenja društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina, slični regulatorni valovi zapljusnuli su i Sjevernu Ameriku. Prema najnovijim informacijama, savezni dužnosnici Kanade pripremaju planove za uvođenje zabrane društvenih mreža za djecu mlađu od 14 godina.
Ova mjera trebala bi biti dio novog zakona o suzbijanju štetnih sadržaja na internetu (Online Harms Bill), koji za cilj ima pružiti veću razinu zaštite mladima u digitalnom prostoru.
Zašto Kanada podiže ljestvicu?
Iako u Kanadi (kao i u većini svijeta) trenutno postoji nepisano pravilo ili uvjeti pružanja usluga koji ograničavaju pristup djeci mlađoj od 13 godina, praksa pokazuje da je taj sustav lako zaobići. Djeca se često registriraju lažiranjem godine rođenja, bez ikakve stvarne provjere.
Novi prijedlog, koji bi se pred kabinetom ministara mogao naći već idući mjesec, fokusiran je na nekoliko ključnih problema:
- Porast online nasilja: Podaci Kanadskog centra za zaštitu djece pokazuju snažan porast ekstremnog online nasilja, posebno usmjerenog prema djevojčicama (ucjene intimnim slikama, grooming i poticanje na samoozljeđivanje).
- Utjecaj algoritama: Stručnjaci upozoravaju da algoritmi aktivno guraju štetan sadržaj mladim korisnicima čiji kognitivni sustavi još nisu spremni na takve pritiske.
- Zaštita privatnosti: Uz zabranu, planira se i uvođenje mjera koje bi štitile sve maloljetnike (do 18 godina) od ciljanog marketinga i prikupljanja podataka.
Tko je odgovoran za provjeru dobi?
Jedno od najspornijih pitanja je način na koji će se zabrana provoditi. Dok vlada raspravlja o osnivanju novog regulatornog tijela koje bi nadziralo platforme i izricalo visoke kazne, tehnološke tvrtke međusobno prebacuju odgovornost:
- Meta (Instagram, Facebook) predlaže da se provjera dobi vrši na razini trgovina aplikacijama (App Store i Google Play), čime bi teret pao na Apple i Google.
- Google (YouTube) kritizira taj pristup, tvrdeći da bi to ugrozilo privatnost obitelji i da bi platforme poput Instagrama trebale same preuzeti odgovornost za svoje korisnike.
Mišljenje stručnjaka
Iako zagovornici prava djece podržavaju uvođenje dobne granice kao dodatni sloj zaštite, stručnjaci poput Taylora Owena sa Sveučilišta McGill upozoravaju na opasnost od “cliff edge” efekta. Ako se samo postavi granica, dijete će s navršenih 14 godina odjednom zakoračiti u digitalni ekosustav koji je i dalje pun opasnosti, bez prethodne pripreme.
Ključno je, ističu stručnjaci, ne samo zabraniti pristup, već natjerati platforme da iz korijena promijene način na koji njihovi algoritmi funkcioniraju.
Što ovo znači za nas?
Ovaj kanadski potez samo je nastavak globalnog trenda u kojem države preuzimaju aktivniju ulogu u regulaciji interneta. Za roditelje i stručnjake u Hrvatskoj, ovo je podsjetnik da se borba za sigurnost djece ne vodi samo na razini obiteljskih pravila, već zahtijeva i stroge zakonske okvire koji će tehnološke tvrtke držati odgovornima.