Virtualna stvarnost (VR) i proširena stvarnost (AR) posljednjih godina postaju sve dostupnije, ne samo kroz specijaliziranu opremu, nego i putem mobilnih aplikacija i kućnih konzola. Djeca sve češće dolaze u kontakt s ovim tehnologijama, bilo kroz igre, obrazovne sadržaje ili društvene platforme. Iako VR i AR nude brojne prednosti – uključujući motivirajuće učenje, interaktivnost i razvoj motoričkih vještina – važno je razumjeti njihove rizike i postaviti jasne smjernice za sigurnu uporabu.
Prema stručnim analizama, VR može stvoriti vrlo intenzivne i uvjerljive digitalne okoline, zbog čega mlađa djeca ponekad imaju poteškoća razlikovati virtualno od stvarnog (UNICEF, 2024). Upravo zbog toga proizvođači poput Mete i Sonyja preporučuju minimalnu dob od 12 ili 13 godina za korištenje VR uređaja, naglašavajući da se dječji perceptivni i motorički sustav još razvija. Istraživanja Sveučilišta Stanford pokazuju da produženo izlaganje VR-u može dovesti do dezorijentacije i kratkotrajnih promjena u percepciji prostora i udaljenosti (Stanford Virtual Human Interaction Lab, 2023).
Jedan od najčešćih fizičkih rizika su padovi i sudari s namještajem, koji se javljaju jer korisnik u VR-u nema jasnu svijest o stvarnom prostoru u kojem se nalazi. Američka akademija za pedijatriju naglašava da je nužno osigurati otvoren prostor, postaviti granice unutar VR sustava i nadzirati mlađe korisnike (AAP, 2024). Osim fizičkih ozljeda, određeni sadržaji – osobito oni s brzim kretanjima ili intenzivnim vizualnim efektima,0 mogu izazvati mučninu, vrtoglavicu i naprezanje očiju, što je kod djece često izraženije nego kod odraslih.
Psihološki aspekti također zahtijevaju pozornost. Djeca mogu postati emocionalno preopterećena zbog sadržaja koji djeluje previše realistično. U izvještaju organizacije Common Sense Media navodi se da VR iskustva mogu utjecati na san, razinu stresa i emocionalnu regulaciju ako su sadržaji neprimjereni dobi korisnika (Common Sense Media, 2023). Posebno se preporučuje izbjegavanje aplikacija koje uključuju elemente straha, intenzivnu akciju ili socijalnu interakciju s nepoznatim korisnicima.
Važan sigurnosni izazov odnosi se na privatnost. VR i AR aplikacije često prikupljaju osjetljive podatke, uključujući pokrete tijela, smjer pogleda i reakcije korisnika, što može otkriti obrasce ponašanja. Prema izvješću Future of Privacy Foruma, ove informacije mogu biti korištene za izradu detaljnih profila korisnika, uključujući djece, ako sustavi nemaju ugrađene zaštitne mjere (FPF, 2024). Roditelji bi trebali provjeriti postavke privatnosti, isključiti dijeljenje podataka kada je moguće te birati platforme koje poštuju GDPR standarde.
Za sigurnu uporabu VR-a i AR-a kod djece preporučuje se nekoliko ključnih smjernica. Prvo, treba se pridržavati dobnih preporuka proizvođača te ograničiti vrijeme korištenja na kratke sesije od 10 do 20 minuta. Drugo, nužno je nadzirati dijete tijekom korištenja i birati sadržaje koji su posebno dizajnirani za mlađu dob. Treće, roditelji trebaju stvoriti fizički siguran prostor, ukloniti prepreke i koristiti zaštitne granice unutar samog sustava. Četvrto, potrebno je redovito razgovarati s djecom o njihovom iskustvu u VR-u i poticati kritičko razmišljanje o razlikama između digitalnih i stvarnih situacija.
VR i AR mogu biti vrijedni alati za učenje i zabavu, ali samo uz pažljivo planiranje i roditeljski nadzor. Razumijevanje rizika i postavljanje jasnih pravila ključni su za stvaranje sigurnog okruženja u kojem tehnologija obogaćuje, a ne ugrožava dječji razvoj.
Imate dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet vam stoje na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 sati.
Powered by A1 Hrvatska.
