Vijeće Europske unije postiglo je danas, 26. studenoga, dogovor o pregovaračkom stajalištu (tzv. opći pristup) vezanom uz prijedlog Uredbe o sprečavanju i suzbijanju seksualnog zlostavljanja djece. Ovim dogovorom otvoren je put za početak pregovora s Europskim parlamentom o konačnom tekstu zakona koji će oblikovati budućnost digitalne sigurnosti u Europi.
Cilj nove uredbe je osigurati da pružatelji internetskih usluga preuzmu aktivniju ulogu u sprečavanju širenja materijala koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece (CSAM), kao i u prevenciji vrbovanja djece (grooming).
Ključne točke usvojenog stajališta:
1. Obvezna procjena rizika i mjere ublažavanja
Prema stajalištu Vijeća, pružatelji usluga imat će jasnu zakonsku obvezu procjenjivati rizik zlouporabe svojih usluga u svrhe seksualnog zlostavljanja djece. Na temelju te procjene, morat će uvesti odgovarajuće mjere za ublažavanje rizika. Naglasak se stavlja na prevenciju i sigurnost samog dizajna usluga (safety by design).
2. Dobrovoljna, a ne obvezna detekcija
Za razliku od prvotnog prijedloga Europske komisije, Vijeće je odlučilo da sustavi za detekciju (skeniranje) sumnjivog sadržaja budu temeljeni na dobrovoljnosti. Pružatelji usluga moći će koristiti tehnologije za otkrivanje poznatih ili novih materijala seksualnog zlostavljanja, ali to neće biti automatska obveza za sve.
Ova promjena uvedena je kako bi se zaštitila povjerljivost komunikacije i enkripcija s kraja na kraj (end-to-end encryption). Pravosudna tijela moći će naložiti mjere detekcije samo kao krajnju mjeru (ultima ratio), i to isključivo za korisnike ili grupe za koje postoji sumnja da su uključeni u zlostavljanje djece, pri čemu se enkripcija ne smije narušavati.
3. Osnivanje EU Centra za zaštitu djece
Prijedlog uključuje i osnivanje novog Centra EU-a za sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece. Ova nova agencija imat će ključnu ulogu u koordinaciji napora država članica, prikupljanju i razmjeni podataka, te pružanju stručne podrške nacionalnim tijelima i organizacijama koje se bave sigurnošću na internetu. Centar će također upravljati bazom podataka pokazatelja (hashova) poznatih zlostavljačkih materijala kako bi se ubrzalo njihovo otkrivanje i uklanjanje.
4. Kategorizacija pružatelja usluga
Uredba jasno razlikuje pružatelje usluga smještaja na poslužitelju (hosting services) od pružatelja usluga interpersonalne komunikacije (npr. aplikacije za dopisivanje), propisujući različite razine odgovornosti prilagođene prirodi njihovih usluga.
Sljedeći koraci
Sada kada Vijeće ima usuglašen mandat, započinju tzv. trijalozi – pregovori između Vijeća, Europskog parlamenta i Europske komisije. Cilj je postići dogovor o konačnoj verziji zakonskog teksta koji će biti obvezujući za sve države članice.