Najnovije istraživanje Europskoga parlamenta (Flash Eurobarometer FL013EP) , usmjereno na mlade u dobi od 16 do 30 godina, pruža nam zanimljiv uvid u njihove navike, prioritete i izloženost rizicima u digitalnom dobu. Glavni zaključak za Hrvatsku je alarmantan: dok se mladi dominantno informiraju putem društvenih mreža, istovremeno prijavljuju zabrinjavajuće visoku izloženost lažnim vijestima i dezinformacijama.
Društvene mreže kao primarni izvor (i rizik)
Istraživanje jasno pokazuje da su za mlade u Hrvatskoj društvene mreže postale glavni prozor u svijet. Čak 48% mladih Hrvata navodi društvene medijske platforme (poput Instagrama, TikToka itd.) kao jedan od svoja tri glavna izvora informacija o političkim i društvenim pitanjima. Ovaj postotak je viši od prosjeka Europske unije (42%) , dok je tradicionalna televizija na drugom mjestu (40% u HR, 39% u EU).
Zanimljivo je promotriti koje su platforme dominantne. Dok je na razini EU Instagram (47%) preuzeo vodstvo kao alat za informiranje, u Hrvatskoj je Facebook i dalje na čvrstom prvom mjestu s 54%. Slijede ga YouTube (35%) , Instagram (33%) i TikTok (28%).
Ovi podaci potvrđuju ono na što Centar za sigurniji internet stalno upozorava: informiranje se preselilo u algoritamski vođene prostore gdje kvaliteta, točnost i namjera sadržaja često nisu provjereni.
Alarmantna izloženost dezinformacijama
Izravna posljedica oslanjanja na društvene mreže vidljiva je u odgovorima na pitanje o izloženosti dezinformacijama i lažnim vijestima.
Rezultati za Hrvatsku su duboko zabrinjavajući:
- 19% mladih izjavljuje da su bili izloženi dezinformacijama vrlo često u posljednjih 7 dana. To je osjetno više od EU prosjeka (15%).
- Dodatnih 22% kaže da su bili izloženi često.
Ukupno gledajući, 41% mladih u Hrvatskoj (19% “vrlo često” i 22% “često”) smatra da su redovito, gotovo svakodnevno, izloženi lažnim vijestima. Samo 7% njih misli da nikada nije bilo izloženo dezinformacijama.
Kakve posljedice ostavlja okruženje u kojem se mladi informiraju preko kanala za koje i sami priznaju da su preplavljeni dezinformacijama? Odgovori se mogu nazrijeti u podacima o glasanju na europskim izborima.
Među mladima u Hrvatskoj koji nisu glasali, čak 24% njih kao razlog navodi da nisu imali dovoljno informacija da donesu odluku. To je znatno više od EU prosjeka (16%).
Ovaj podatak je ključan. U dobu viška informacija, mladi osjećaju nedostatak vjerodostojnih informacija. To je izravna posljedica informacijskog kaosa na mrežama, gdje je teško razlučiti istinu od laži. Uz to, 18% onih koji ne glasaju nije pronašlo kandidata koji bi predstavljao njihove stavove , a 13% generalno ne vjeruje političarima, što su stavovi koje dezinformacijske kampanje aktivno potiču.
Što brine mlade u Hrvatskoj?
Dok se bore s digitalnim kaosom, mlade u Hrvatskoj primarno brinu egzistencijalna pitanja. Na vrhu liste prioriteta koje bi EU trebala rješavati nalaze se rast cijena i troškovi života (41%) te ekonomska situacija i otvaranje radnih mjesta (41%). Odmah iza toga slijedi socijalna zaštita, blagostanje i pristup zdravstvenoj skrbi (37%).
Podaci Eurobarometra kristalno jasno ocrtavaju izazov pred kojim stojimo. Mladi su online. Tamo traže odgovore na svoja ekonomska i društvena pitanja. Međutim, na tim istim platformama izloženi su stalnoj paljbi dezinformacija , što dovodi do informacijskog vakuuma i nepovjerenja.
Posao Centra za sigurniji internet stoga nije samo tehnička sigurnost. Naša ključna misija mora biti jačanje digitalne otpornosti. Edukacija o medijskoj pismenosti, vještine kritičkog razmišljanja i alati za prepoznavanje lažnih vijesti i manipulacija nisu više samo dodatak u životima mladih, već temeljna vještina za preživljavanje u 21. stoljeću. Ovo istraživanje je poziv na još snažniji angažman u opremanju mladih tim vještinama.
Za više pitanja o temama sigurnosti na internetu javite se na besplatnu savjetodavnu telefonsku liniju Centra za sigurniji internet dostupne na broju 0800 606 606.
Ako ste na internetu naišli na neprimjeren ili nezakonit sadržaj, prijavite ga na HOTLINE obrazac Centra za sigurniji internet potpuno anonimno: www.csi.hr/hotline