Nedavni slučaj prevare u Zagrebu, u kojem je jedna žena, a samim time i njezina obitelj, ostala bez 10.000 eura nakon što joj je telefonski pušten plačući glas kćeri – generiran umjetnom inteligencijom, a potom ju je kontaktirao lažni “liječnik” tražeći novac za hitnu operaciju, još je jedan bolan podsjetnik na mračnu stranu digitalnog doba. Iako su ovakve prevare poznate, njihova sve veća sofisticiranost i usmjerenost na iskorištavanje najdubljih ljudskih emocija – ljubavi, brige i straha za najbliže – posebno su zabrinjavajuće.
Ovi digitalni kriminalci ne kradu samo novac, oni besramno zloupotrebljavaju emocionalnu povezanost između roditelja i djece, koristeći djecu – ili barem lažnu predodžbu o njima u nevolji – kao pijune u svojim manipulativnim igrama. Primjeri poput “Mama, ovo je moj novi broj” poruka, lažnih poziva s “AI generiranim” glasovima koji imitiraju dječji plač, ili izmišljene prometne nesreće, samo su neki od scenarija. Cilj je uvijek isti: izazvati paniku i stvoriti iluziju hitnosti kako bi se žrtvu spriječilo da racionalno razmišlja i provjeri informacije.
Kako emocionalna manipulacija postaje oružje?
Prevaranti su majstori u psihološkoj manipulaciji. Njihova taktika uključuje:
- Zloupotrebu obiteljskih veza. Pozivom ili porukom se predstavljaju kao dijete koje je doživjelo nesreću ili se našlo u nevolji. Time izravno udaraju na roditeljski instinkt za zaštitom.
- Emocionalni pritisak i hitnost. Namjerno stvaraju atmosferu panike, naglašavajući da je pitanje “života ili smrti” kako bi se žrtvu spriječilo da razmisli ili provjeri činjenice. Često inzistiraju da se veza ne prekida, sprječavajući bilo kakav pokušaj provjere.
- Lažno predstavljanje autoriteta. Prevaranti se često maskiraju u “liječnike”, “odvjetnike” ili “policajce”, dodajući tako dodatni sloj vjerodostojnosti i pritiska na već ionako uplašenu žrtvu.
- Ciljano financijsko iskorištavanje. Na kraju, cijela je priča usmjerena na izvlačenje novca, često u gotovini ili putem hitnih uplata na nepoznate račune, pod izlikom da se radi o jedinom načinu da se “spasi” voljena osoba.
Ovaj oblik prevare je posebno podmukao jer izravno koristi našu brigu za sigurnost i dobrobit djece kao priliku za kriminal. Žrtve ne gube samo novac, već i osjećaj sigurnosti, povjerenje i proživljavaju duboku emocionalnu traumu.
Kako zaštititi sebe i svoje najmilije?
Centar za sigurniji internet apelira na sve građane da se zaštite, a posebno da educiraju svoje starije članove obitelji koji su često meta ovakvih napada:
- Uvijek provjerite identitet! Ako primite poruku od djeteta s novog broja ili nepoznatog kontakta, nemojte odmah reagirati. Pokušajte nazvati dijete na stari, provjereni broj ili ga kontaktirajte putem drugog kanala komunikacije.
- Ne podliježite pritisku! Prevaranti uvijek stvaraju osjećaj hitnosti. Udahnite duboko. Nikada ne donosite hitne i brze financijske odluke pod pritiskom.
- Postavljajte pitanja! Postavite pitanja koja samo vaše dijete može znati. Lažne priče često padaju u vodu na jednostavnim provjerama.
- Nikad ne dijelite osjetljive podatke! Osobne ili financijske podatke nikada ne dijelite putem telefona ili poruka s nepoznatim osobama, bez obzira na priču.
- Razgovarajte s obitelji! Redovito razgovarajte s članovima obitelji o ovakvim prevarama. Podignite svijest, posebno kod starijih osoba koje možda nisu upoznate s digitalnim prijetnjama.
- Prijavite: Ako posumnjate na prevaru ili ste postali žrtva, odmah prijavite incident policiji. Vaša prijava može pomoći u sprečavanju daljnjih prevara.
Budite oprezni i ostanite informirani. Zajedničkim snagama možemo stvoriti sigurnije digitalno okruženje i zaštititi se od onih koji zloupotrebljavaju naše najdublje osjećaje.
Za sva dodatna pitanja i psihosocijalnu podršku u ovakvim situacijama Centar za sigurniji internet stoji Vam na raspolaganju putem maila na adresi [email protected] ili putem naše besplatne savjetodavne telefonske linije 0800 606 606 svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 sati.
