Mentalno zdravlje predstavlja stanje mentalne dobrobiti koje omogućuje pojedincima da se nose sa stresovima svakodnevnog života, ostvaruju svoje sposobnosti, uče i rade produktivno te doprinose svojoj zajednici. Ono ima i intrinzičnu i instrumentalnu vrijednost te je sastavni dio našeg općeg blagostanja. Europsko istraživanje o kvaliteti života (EQLS) koristi 26 pokazatelja subjektivne dobrobiti, koji se sastoje od tri glavne skupine:
- subjektivna procjena dobrobiti (zadovoljstvo životom i pojedinim aspektima života)
- pozitivnih i negativnih emocija (sreća, vitalnost, osjećaj smirenosti, depresija)
- eudaimoničke (psihološke) dobrobiti (optimizam, autonomija, osjećaj svrhe, otpornost)
Nastavno, prema istraživanju iz 2023. godine, 46% Europljana iskusilo je emocionalne ili psihosocijalne probleme (poput depresije ili anksioznosti) u posljednjih 12 mjeseci.
Važnost dobrog mentalnog zdravlja
Dobro mentalno zdravlje omogućuje pojedincima da se nose sa stresovima i funkcioniraju produktivno, ali i da razvijaju vještine i otpornost kako bi se suočili s izazovima. Promicanje dobrog mentalnog zdravlja dovodi do povećanja dobrobiti, kompetencija i otpornosti, što pojedincima pomaže da bolje upravljaju svojim mentalnim zdravljem. Prema istraživanju Fusal-Poli i sur. (2020.) identificirano je 14 ključnih domena mentalnog zdravlja, a koje doprinose dobrom mentalnom zdravlju, uključujući samopoimanje, emocionalne vještine, socijalne veze, kvalitetu života, stav prema osoba s problemima mentalnog zdravlja i dr.
Digitalna otpornost i cyberbullying
Digitalna otpornost predstavlja kombinaciju digitalne dobrobiti i sigurnosti. U kontekstu dobrobiti, digitalna otpornost pomaže pojedincima da se nose s online poteškoćama poput cyberbullyinga, online uznemiravanja ili izloženosti štetnom sadržaju, uz očuvanje općeg blagostanja.
Digitalna otpornost sastoji se od četiri ključna elementa: prepoznavanje rizika, znanje kako potražiti pomoć, učenje iz iskustava i pronalaženje odgovarajuće podrške za oporavak. Rizik u digitalnom svijetu uključuje širok spektar negativnih posljedica po emocionalno, fizičko i mentalno zdravlje djeteta. Pri procjeni rizika potrebno je uzeti u obzir:
- prirodu rizika
- tehnologiju koja se koristi
- zakonodavnu regulaciju digitalnog prostora
- društvene čimbenike
- individualne karakteristike pojedinca.
Cyberbullying obično uključuje nasilno ponašanje putem digitalnih tehnologija, poput prijetnji, uznemiravanja ili objavljivanja neprimjerenog sadržaja. Karakteristike cyberbullyinga uključuju namjeru, ponavljanje, neravnotežu moći, anonimnost i korištenje digitalnih tehnologija. Pozza et al. (2016.) identificirali su tri glavne uloge u cyberbullyingu:
- počinitelji
- žrtve i
- promatrači.
Kako reagirati na cyberbullying?
Kako bismo pružili podršku mladima u suočavanju s cyberbullyingom, važno je razumjeti prirodu nasilja, lokalne zakone, utjecaj na mentalno zdravlje i korake koje je potrebno i moguće poduzeti. Efikasne strategije uključuju:
- ne ignoriranje problema
- izbjegavanje osvete
- traženje pozitivne podrške za žrtve
- prikupljanje dokaza, prijavljivanje
- i blokiranje napadača te traženje pomoći od odraslih ili stručnjaka.
Ključno je osigurati sigurno i povjerljivo okruženje u kojem mladi mogu otvoreno govoriti o svojim iskustvima.
Preventivni pristupi i podrška
Prevencija cyberbullyinga uključuje razgovore o temi, podizanje svijesti, promicanje pozitivne upotrebe tehnologije te kombinaciju pristupa usmjerenih na online sigurnost i socio-emocionalno učenje (SEL). Programi koji se fokusiraju na online sigurnost često su uspješniji u poticanju mladih da prijave cyberbullying, dok SEL pristupi smanjuju prevalenciju nasilja. Oba pristupa imaju vrijednost, a njihova kombinacija može biti najučinkovitija.
Zaključak
Cyberbullying ima značajan utjecaj na mentalno zdravlje mladih, uzrokujući depresiju, anksioznost i druge emocionalne probleme. Razumijevanje prirode cyberbullyinga, prepoznavanje znakova i pružanje odgovarajuće podrške ključni su koraci u borbi protiv ovog fenomena. Kroz edukaciju, promicanje pozitivne upotrebe tehnologije i jačanje digitalne otpornosti, možemo stvoriti sigurnije i podržavajuće okruženje za mlade.
Imate dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet vam stoje na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 sati.
Powered by A1 Hrvatska.
