Europa je u siječnju 2026. ušla u novu eru digitalne regulacije. Dok su se dosadašnje mjere uglavnom oslanjale na preporuke, Francuska je povukla najodlučniji potez do sada, pokrenuvši lavinu rasprava diljem kontinenta.
Kao stručnjaci koji se svakodnevno suočavaju s izazovima online sigurnosti, donosimo vam analizu ovih dvaju modela koji, iako dijele isti cilj, zaštitu dobrobiti djece, koriste različite alate za njegovo postizanje.
Francuski model: “Digitalna punoljetnost” s 15 godina
Francuska je 27. siječnja 2026. postala prva velika europska sila koja je ozakonila strogu granicu za pristup društvenim mrežama. Zakon koji je dobio potporu Nacionalne skupštine i predsjednika Emmanuela Macrona temelji se na konceptu “digitalne punoljetnosti”.
Ključne točke francuske reforme:
- Djeca mlađa od 15 godina ne smiju otvarati profile na društvenim mrežama bez izričitog pristanka roditelja, dok se za najmlađe uvodi potpuna blokada.
- Uvodi se obveza odlaganja mobitela u posebne ormariće tijekom boravka u školi, čime se želi osigurati prostor bez ekrana za učenje i socijalizaciju.
- Tehnološki divovi suočavaju se s kaznama do 1% svog globalnog prometa ako ne implementiraju učinkovite sustave provjere dobi.
Francuski pristup je intervencionistički. Macronova administracija smatra da su algoritmi postali previše invazivni za dječji mozak koji je još u razvoju, nazivajući to pitanjem “javnog zdravlja”.
Finski model: Od medijske pismenosti prema školskoj disciplini
Finska, koja se tradicionalno oslanjala na edukaciju i visoku razinu medijske pismenosti, također pooštrava retoriku u 2026. godini. Za razliku od francuskog prisutpa, finski model je više usmjeren na školsko okruženje i fizičko zdravlje.
Specifičnosti finskog pristupa:
- Finska vlada, predvođena premijerom Petterijem Orpom, naglašava da sjedilački način života uzrokovan ekranima košta državu milijarde eura kroz zdravstveni sustav.
- Umjesto opće zabrane društvenih mreža na razini cijele države (iako se o tome aktivno raspravlja), Finska uvodi strože nacionalne smjernice koje daju ovlasti školama da potpuno zabrane mobitele tijekom nastave i odmora.
- Finski model se i dalje snažno oslanja na suradnju s roditeljima, vjerujući da je zabrana učinkovita samo ako se provodi i kod kuće, a ne samo u školi i u teoriji.
Prednosti i rizici
Kao Centar kojem je primarni fokus zaštita djece i mladih, pozdravljamo odlučnost europskih lidera, ali moramo istaknuti i drugu stranu medalje.
Dobre strane zabrana:
- Smanjuje se pritisak vršnjaka i stalna potreba za online validacijom.
- Manje distrakcija u školama izravno korelira s boljim akademskim uspjehom i smanjenjem cyberbullyinga.
Potencijalni rizici i izazovi:
- Verifikacija dobi ostaje problem bez rješenja. Djeca su vješta u korištenju VPN-ova i lažnih podataka.
- Stroga zabrana bez edukacije može potaknuti djecu na tajno korištenje društvenih mreža, što roditeljima otežava uvid u to što njihova djeca rade kada su online.
- Ako djeci u potpunosti zabranimo mreže do 15. godine, moramo se zapitati hoće li biti spremni na toksične aspekte interneta kada tu granicu prijeđu.
Zaključak
Francuski model je hrabar eksperiment koji će pokazati može li zakon pobijediti algoritam. Finski model nas podsjeća da digitalna sigurnost počinje u učionici i kroz fizičko kretanje. Idealno rješenje vjerojatno leži negdje na sredini – stroga regulacija za platforme, ali neprestana edukacija za djecu i roditelje.