Scroll Top

Vršnjačko nasilje u školama – kako postupiti i što učiniti?

vrsnjnasilje

Vršnjačko nasilje jedan je od gorućih problema u školama, a o tome svjedoči i najnoviji slučaj vršnjačkog nasilja u Belišću koji je posljednjih dana aktualna tema u domaćim medijima koji još jednom potvrđuje da je vršnjačko nasilje, kako tjelesno, tako i ono emocionalno, gorući problem u školama, a neprijavljivanje istoga taj ozbiljni problem čini još većim.

Što možete napraviti kao odgojno-obrazovni djelatnik u slučaju nasilja?

Kao odgojno-obrazovni djelatnik, imate vrlo važnu ulogu prevenciji i sprječavanju vršnjačkog nasilja. Ukoliko postoji sumnja o vršnjačkom nasilju ili saznate za slučaj vršnjačkog nasilja možete slijediti ove korake:

  1. Odmah reagirajte – Vršnjačko nasilje treba shvatiti ozbiljno i potrebno je hitno djelovanje. Ako saznate za slučaj nasilja, odmah reagirajte i poduzmite mjere kako biste osigurali sigurnost djeteta.
  2. Poslušajte dijete – Obratite pažnju na dijete te saslušajte njegovu priču. Dajte mu do znanja da ste tu kako biste mu pomogli i podržali ga.
  3. Zabilježite incident – Napravite bilješke o onome što ste čuli i što ste vidjeli. Zapišite datume, vremena i lokaciju događaja, kao i sve druge relevantne informacije.
  4. Obavijestite nadležne osobe – Obavijestite ravnatelja škole, školskog psihologa ili pedagoga te policiju i Hrvatski zavod za socijalni rad, nadležni područni ured.
  5. Pružite podršku – Pružite podršku žrtvi i počinitelju. Razgovarajte s njima o problemu i mogućim uzrocima nasilja i pokažite da ste tu kako biste im pomogli.
  6. Edukacija – Educirajte učenike o važnosti poštovanja i razumijevanja različitosti među ljudima. Potaknite kolege u svom okuženju na prijavljivanje bilo kakvog nasilja kojem svjedoče.
  7. Kontinuirano praćenje – Pratite situaciju i nastavite raditi na sprečavanju nasilja u školi kako bi se osigurala sigurnost sve djece.

Koje su posljedice neprijavljivanja nasilja?

Neprijavljivanjem nasilja djetetu se šalje poruka da nije zaštićeno i da to što doživljava nije ništa loše, šalje mu se poruka da je nasilje u redu i da je ono kao žrtva nasilja nevidljivo.

Djeca u školi provode značajan dio svoga djetinjstva te bi tamo, osim gradiva iz povijesti i matematike, trebali učiti i o empatiji, učiti o tome kako je primjereno reagirati u kojoj situaciji te na koji način zaštiti sebe i druge od nasilja. Budimo primjer djeci vlastitim ponašanjem.

I psihičko nasilje je nasilje?

Nasilje nije samo udaranje i nanošenje tjelesnih ozljeda, nasilje je i ismijavanje, zastrašivanje, socijalno izoliranje i sva druga ponašanja kojima se nanosi tjelesna i duševna bol ili sramota. Također, vršnjačko nasilje ne događa se samo u školi ili na ulici, nasilje se danas sve češće događa u digitalnom okruženju – putem aplikacija za dopisivanje, videoigrica i raznih drugih platformi.

Kako reagirati u slučaju nasilja na Internetu?

Elektroničko nasilje, poznato kao cyberbulling, sve je češći problem među djecom i mladima, a upravo radi toga, stručnjaci Centra za sigurniji Internet izradili su set smjernica i priručnika koji vam mogu pomoći, a besplatni su za korištenje i preuzimanje:

Kome se još možete obratiti za pomoć?

Centar za nestalu i zlostavljanu djecu djeluje već više od petnaest godina u području zaštite djece od zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja putem Interneta, a kroz dugogodišnje iskustvo uočili smo potrebu za osnivanjem nacionalnog Centra za sigurniji Internet u sklopu kojeg je, između ostalog, i Helpline – besplatna i anonimna telefonska linija za djecu i roditelje 0800 606 606.

Svojim ponašanjem budimo primjer generacijama koje dolaze – naučimo ih kako moderne tehnologije koristiti odgovorno, a u tome niste sami.

Stručnjaci Centra za sigurniji Internet rado će odgovoriti na sve vaše upite!