Nikada nije bilo važnije naglasiti odabir sigurnog sadržaja za djecu na internetu. U bespućima mogućnosti na internetu, sve je više sadržaja koji se deklariraju kao prikladni za djecu, a zapravo to i nisu. Nerijetko se događa da djeca reproduciraju sadržaje koji u svojem fokusu imaju neprikladne motive, kao što su pobuđivanje interesa i zastrašivanje. Scene poput Momo lutke, Skibidi toilet te različitih regionalnih youtubera za cilj imaju privući pažnju, ali i pobuditi različita emocionalna stanja kod djece, u ovom slučaju strah – koji može nepovoljno utjecati na emocionalni razvoj djeteta.
Što motivira djecu na gledanje neprimjerenog sadržaja?
Odgovor je – znatiželja. Prirodna znatiželja djeteta u dječjem parku je isprobati sve sprave, u šumi istražiti svaki kutak, a u dućanu za igračke pregledati sve ponuđene igračke. Na internetu je dječja znatiželja jednako jaka, ali i jednako nezrela: kao što ćemo djetetu u parku objasniti pravila korištenja tobogana i ljuljačke, u šumi provjeriti grm u koji se dijete želi zavući te u dućanu dati uputu da ne dodiruje svaki predmet, na internetu bi također trebali ograničiti znatiželju: ponuditi okvir (pravila i ograničenja) u kojemu dijete može sigurno i primjereno istraživati.
Gledanje strašnog sadržaja, odnosno prevladavanje tih strahova predstavlja prirodnu, čak i korisnu fazu razvoja djece, koja im pomaže da razviju pozitivnu sliku o sebi i svojim sposobnostima. Ipak, važno je da je taj proces nadziran od strane roditelja te da ne prelazi granicu neprimjerenosti djetetove dobi i proživljavanja traumatskog iskustva. Popis nekih od igranih i animiranih filmova koji su primjereni za djecu te mogu pomoći u ovoj fazi možete pronaći na web stranici Common sense media.
Iskustvo pokazuje da roditelji, kao sredstvo kontrole, koriste vremensko ograničavanje korištenja ekrana. Ono što je jednako bitno je i koje materijale dijete konzumira u vremenskom periodu u kojemu koristi ekrane. Naime, djeca istražujući pronalaze video sadržaje različite tematike, između ostaloga i video sadržaje koji su navedeni kao „primjereni“, a to ipak nisu. Takvi video zapisi kod djece izazivaju negativno emocionalno uzbuđenje, među kojima je i strah. Moglo bi se zaključiti da djeca danas, bez obzira na sva fizička ograničenja i kontrole, istražujući pronalaze različite sadržaje, među kojima se mogu naći i videozapisi koji uključuju:
- horror sadržaje: scary pranks, jump scares i drugi sadržaji namijenjeni starijoj populaciji (prisutno kod youtubera za „djecu“),
- zastrašujuće animacije: video sadržaji koji počinju kao „nevine“ animacije, ali se brzo pretvaraju u nešto zastrašujuće (Momo, Granny, Skibidi toilet),
- lažno označeni sadržaji: video sadržaji koji izgledaju kao dječji sadržaji, ali sadrže strašne prizore (npr. crtić usred kojeg se ubace strašni prizori).
Djeca, bez obzira na većinu mehaničkih ograničenja, lako dolaze do ovakvih sadržaja: ukoliko pokrenu neprimjeren sadržaj na YouTubeu, algoritmi preporučuju slične videozapise i time uvlače djecu u sve neprimjereniji sadržaj.
Nekoliko savjeta kojih bi se svaki roditelj morao pridržavati
- Budite svjesni što djeca gledaju: redovito provjeravajte povijest pregleda i preporučene videozapise,
- Gledajte zajedno s djecom: ovo vam omogućuje da odmah reagirate na neprimjeren sadržaj,
- Koristite roditeljsku kontrolu (npr. Family Link),
- YouTube zamijenite YouTube Kidsom – ovim postupkom barem djelomično ostvarujete kontrolu nad ponuđenim videozapisima.
Također, edukacija djece o sigurnom korištenju interneta i prepoznavanju neprikladnog sadržaja može biti izuzetno korisna. Otvorena komunikacija s djecom ključna je za njihovu sigurnost.
Zaključno, sadržaji koji izazivaju strah kod djece mogu imati značajan utjecaj na emocionalno i psihičko zdravlje djece. Iako je izbor video sadržaja često rezultat dječje znatiželje, potpuna odgovornost za odabrane sadržaje ipak pripada roditeljima. Aktivno nadgledanje, korištenje sigurnosnih postavki, pružanje alternativnih sadržaja i otvorena komunikacija s djecom ključni su koraci u osiguravanju sigurne digitalne okoline za najmlađe. Roditeljska pažnja i zajedničko korištenje interneta mogu pružiti dodatnu priliku za jačanje veze između roditelja i djece.
Imate dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji Internet vam stoje na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 08:00 do 16:00 sati.
Powered by A1 Hrvatska.