Prema nekim procjenama, više od pola svjetske populacije ove će godine glasati na izborima u preko 60 različitih zemalja. 2024. s razlogom se smatra povijesnom super izbornom godinom.
Ovogodišnji izbori održat će se (negdje su već i održani) i u nekim od najvećih i najmnogoljudnijih država, poput SAD-a, Meksika, Rusije, Indije, Bangladeša i Indonezije. Značaju ove godine uvelike doprinose i izbori za Europski parlament koji će se održati početkom lipnja.
Hrvatska je također dio super izborne priče, osim sudjelovanja na EU izborima, ove nas godine čekaju i predsjednički izbori te izbori za Hrvatski sabor.
Zašto razgovaramo o ovoj temi?
Jednostavan pristup informacijama putem interneta promijenio je svijet. Sa svim informacijama na dlanu, građani imaju priliku informirano i savjesno pristupiti izborima i obaviti svoju građansku dužnost.
Barem u teoriji. Informirati se putem interneta, naime, nikad nije bilo teže.
Polarizacija društva putem lažnih narativa, teorija zavjera, mis/dez i mal-informacija trend je koji već godinama hara svijetom. Radi se o pojavi koju nazivamo informacijski poremećaj, a koji je veću pozornost pridobio 2016. godine, nakon dvaju političkih događaja koja su obilježena intenzivnim širenjem lažnih i netočnih informacija.
Ove godine informacijski je poremećaj prisutan više nego ikad, a uporabom umjetne inteligencije i deepfake sadržaja, lažne informacije postale su sve teže za raskrinkati.
Brine li ova tema naše mlade?
Centar za sigurniji Internet Hrvatska predvođen predstavnicom mladih Larom Ivačić, nedavno je u Bruxellesu sudjelovao na događaju „Fighting Misinformation Online: Elections 2024“ u organizaciji Googla, YouTuba i partnera European University Institute te Calouste Gulbenkian Foundation. Hrvatska predstavnica mladih Centra za sigurniji Internet, osamnaestogodišnja Lara Ivačić, učenica je Škole primijenjene umjetnosti i dizajna Osijek i jedina je predstavnica mladih iz Hrvatske koja je imala priliku sudjelovati na ovome događaju. Evo što po pitanju ove teme misli naša Lara:
„Vjerujem da mlade brine ova tema, međutim općenito kad se govori o političkim temama kod mladih uočavam jako puno fatalizma. Vršnjaci koji ove godine prvi put izlaze na izbore su ili jako motivirani dati svoj glas ili vjeruju da izbori neće i ne mogu ništa promijeniti. Atmosfera ovdje i u Bruxellesu što se tiče izbora je bila dosta drugačija, naravno jer se samo događanje i direktno bavilo izborima, ali i zato što se održao taj Youth panel na prvom mjestu. Neizmjerno je bitno kod participacije mladih zapravo pokazati da za nas ima mjesta na takvim događanjima, te da postoje projekti koji se upravo bave uključivanjem mlađih osoba u bitnim raspravama i skupovima, te da se naši glasovi čuju.“.
„Na internetu se naravno odjekuju razmišljanja mladih u pravom životu, ali su uz to umiješane brojne drugačije društvene platforme i izvori informacija koji stvaraju dodatnu buku u kojoj se teško snalazimo. Važno je ohrabriti mlade ljude ako su zbunjeni ili ne razumiju točno što se događa u hrvatskoj i europskoj politici, jer vjerujem da se mnogi odrasli također jedva tu snalaze. Definitivno je moguće pronaći točne i razumljive informacije na internetu, ali kad je tema polarizirajuća ili politička ponekad je teže razaznat što je objektivno, a što je mišljenje jednog novinara ili influencera. „, dodaje Lara.
Kako kritički procijeniti vjerodostojnost informacija?
Krajem prošle godine, Centar za sigurniji Internet izdao je smjernice na temu informacijskog poremećaja. Potičemo vas da svakoj informaciji na internetu pristupite s dozom kritičnosti i skepse. Ovim vas putem želimo podsjetiti na neka od pitanja koja si možete postaviti prilikom informiranja na internetu.
1. Je li naslov mamac za klikove?
Naslov ne govori uvijek sve. Naslovi se često modificiraju kako bi dobili više klikova.
2. Tko je autor?
Je li autor naveden? Postoji li taj autor doista?
3. Koji je datum?
Kada je sadržaj napisan? Je li sadržaj aktualan? Ponekad stari članak ima novi datum, a nekad se starom članku samo mijenja naslov i objavljuje s novim datumom.
4. Tko je objavio vijest?
Tko je prenio vijest? Je li to osoba putem društvenih mreža? Kojoj publici autor želi prenijeti vijest?
5. Koji su izvori?
Odakle dolaze informacije – iz drugog medija, organizacije, intervjua ili izvješća?
6. Jesu li hiperveze (poveznice) ispravne?
Članci se ponekad odnose na druge web stranice, organizacije ili informacije. Jesu li te hiperveze (poveznice) stvarne? Podudaraju li se s onim što se tvrdi u članku?
7. Koja je autorova namjera?
Koja je autorova namjera? Je li to reklama? Je li to mišljenje? Ima li cilj da nas zabavi i nasmije?
8. Koje su moje predrasude?
Često sami dajemo prednost nekim informacijama, ovisno o tome tko nešto kaže ili napiše. Vaša osobna iskustva također mogu utjecati na to vjerujete li možda lažnoj vijesti.
9. Kako su informacije predstavljene?
Neki signali za uzbunu: uređene slike, pravopisne pogreške i puno velikih slova i uskličnika.
10. Zašto vi to možete vidjeti?
Na internetu često možete vidjeti drugačije vijesti od onoga što vide naši prijatelji. To je rezultat algoritama – onoga što tražite na internetu, tko su vam prijatelji i koje preferencije imate.
Imate dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji Internet vam stoje na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 08:00 do 16:00 sati.
Powered by A1 Hrvatska.