Scroll Top

Dojave o lažnim bombama, prijeteće poruke na WhatsApp-u: Kako pričati s djetetom o tim događajima?

Web naslovnice (3)

U povodu 91 lažne dojave o bombama u školama proteklih dana, kao i porukama s prijetnjama i pozivom na nasilje koje se šire društvenim mrežama te platformom WhatsApp, tim Centra za sigurniji internet donosi nekoliko smjernica kako razgovarati o lažnim vijestima te uznemirujućim prijetnjama kojima mogu u nekom trenutku biti izložene i maloljetne osobe.

Kritičko razmišljanje pojam je koji je dobro poznat gotovo svima i javlja se u trenutku kada ugledate neki sadržaj na vijestima, u novinama ili na internetu te pomislite Može li to zaista biti istina?.

Upravo to je prvi korak: voditi unutarnji dijalog i koristiti zdravu dozu skepticizma. Kritičko razmišljanje važna je vještina koja se uči tijekom života i koja nam je potrebna za odabir kvalitetnih sadržaja, pravovaljanih i provjerenih informacija te za zdrav način razmišljanja i pristup životu. U moru internetskog sadržaja, upravo poput ovog koji je počeo kružiti nakon lažnih dojava o bombama u osnovnim i srednjim školama, ponekad je poprilično teško procijeniti je li neka informacija zaista točna ili je lažna. Djeca i mladi lako mogu ”pasti” pod utjecaj lažnih vijesti i slika poznatih vršnjaka te činiti stvari koje su opasne za njih i okolinu, kao i donijeti neke pogrešne zaključke koji mogu izazvati dugoročne posljedice.

Kako bi lakše plivali u moru internetskih sadržaja i informacija, donosimo nekoliko savjeta za roditelje i stručnjake koje možete primijeniti kako bi potaknuli kritičko razmišljanje kod djece:

  1.  Ako primijetite da se nešto zabrinjavajuće ili uznemirujuće dijeli na društvenim mrežama otvoreno razgovarajte s djecom i dajte im priliku da podijele svoje iskustvo i mišljenje. Nemojte izazivati paniku. 
  2. Razgovarajte s djetetom o sadržajima koje svakodnevno pročita ili vidi u medijima, postavite pitanja o izvoru informacija, korisnosti i dokazima za prihvaćanje informacije kao točne. Pružite djetetu priliku da vam objasni što je pročitalo i kako je to razumjelo.
  3. Pokušajte skupa s djetetom provjeriti najmanje 3 različite web stranice kada tražite informacije ili vijesti na internetu. To će vam omogućiti da usporedite podatke koje čitate i odlučite jesu li pouzdani.
  4. Potaknite dijete da uspoređuje informacije s onim što već zna. Koristite postojeće znanje kako biste odlučili jesu li podaci pouzdani ili ih provjerite u knjizi!
  5. Neki su podaci na internetu zastarjeli ili su možda ponovno podijeljeni nakon događaja. Uvijek provjerite datum da biste vidjeli imate li najnovije podatke.
  6. Ako naiđete na lažne vijesti na društvenim mrežama, važno je savjetovati djeci da ne šire sadržaj dalje! Umjesto toga, prijavite taj sadržaj na društvenoj mreži/stranici koju koristite.
  7. Uvijek provjerite izvor: Bez obzira gdje su informacije podijeljene (društveni mediji, web stranica, blog itd.). Pronađite skupa s djetetom tko je podijelio izvorni sadržaj i razmislite jesu li pouzdani izvor.
  8. Pratite službene obavijesti koje dolaze od institucija koje provode istražne radnje i ne širite paniku.