Zaštita djece na internetu postaje sve više u fokusu zakonodavstva diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. S obzirom na brzi razvoj tehnologije i sve veću prisutnost djece na digitalnim platformama, važno je razumjeti pravne okvire koji štite njihova prava i sigurnost.
Aktualni zakoni i regulative u Hrvatskoj
Hrvatska ima nekoliko zakonskih okvira koji reguliraju sigurnost djece na internetu:
- Opća uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR)
Europska uredba o zaštiti osobnih podataka (GDPR) primjenjuje se i u Hrvatskoj, a posebno štiti djecu kao ranjivu skupinu. Prema GDPR-u, djeca mlađa od 16 godina moraju imati pristanak roditelja ili skrbnika za obradu svojih osobnih podataka. U Republici Hrvatskoj ukoliko je dijete mlađe od 16 godina za otvaranje profila na društvenoj mreži privolu mora dati roditelj odnosno zakonski zastupnik.
Osobni podaci su su bilo koji podaci koji posredno ili neposredno identificiraju pojedinca kao što su ime, prezime, adresa, OIB, ime oca, naziv škole, e-mail adresa, IP mrežna adresa… No, vrlo često zaboravljamo kako je i fotografija osobni podatak! Dakle, osobni podatak je sve ono što određenu osobu opisuje. Postoji i posebna kategorija osobnih podataka, tu svrstavamo podatke o rasnom ili etničkom podrijetlu, vjerskom ili drugom uvjerenju, zdravlju ili spolnom životu, osobne podatke o kaznenom i prekršajnom postupku, političkim stajalištima te se o njima treba voditi posebna briga.
Koje organizacije obrađuju osobne podatke djece? To su škole, vrtići, obrazovne ustanove, sportski i društveni klubovi, igraonice te pružatelji zdravstvene i socijalne zaštite, dok su u online okruženju to web stranice, aplikacije, pametni satovi, igračke spojene na internet, društvene mreže, platforme za distribuciju glazbe i videa, streaming portali, servisi za elektroničku poštu, online servisi za igru, zabavu, obrazovanje, zdravstvene i socijalne usluge i dr.
Kada govorimo o najčešćim prekršiteljima dječjih prava za zaštitu osobnih podataka, tada govorimo o roditeljima koji objavljuju osobne podatke svoje, ali i tuđe djece na internetu, suprotno najboljem interesu djeteta, školama, vrtićima i drugim institucijama koje objavljuju fotografije djece na društvenim mrežama ili ih prosljeđuju trećim osobama. Također, među najčešćim prekršiteljima nalaze se i mediji, bolnice, druga djeca i počinitelji kaznenih djela.
Prava djece, kada je riječ o zaštiti osobnih podataka na Internetu su: pravo na informiranje o obradi osobnih podataka, pravo na pristup osobnim podacima, na ispravak osobnih podataka, na brisanje osobnih podataka, na ograničenje obrade osobnih podataka, na prigovor, na prenosivost podataka, na prigovor automatiziranom pojedinačnom donošenju odluka, uključujući izradu profila.
- Zakon o elektroničkim medijima
Ovaj zakon regulira sadržaj koji se prenosi putem elektroničkih medija, uključujući internet. Posebno je važno sprječavanje prikazivanja štetnih ili neprimjerenih sadržaja koji mogu ugroziti fizičko, mentalno ili moralno zdravlje djece.
Vijeće za elektroničke medije uočava česte propuste pružatelja medijskih usluga i pružatelja elektroničkih publikacija prilikom izvještavanja o događajima u kojima su djeca i maloljetnici žrtve, svjedoci ili počinitelji kaznenih djela. Osim navedenog, Vijeće upozorava medije, ali i ukupnu javnost na problematiku sekundarne viktimizacije djece i maloljetnika.
Zakon o elektroničkim medijima u članku 24. st. 5. izrijekom zabranjuje:
„Nije dopušteno objavljivanje informacije kojom se otkriva identitet djeteta do 18. godine života uključenog u slučajeve bilo kojeg oblika nasilja, bez obzira je li svjedok, žrtva ili počinitelj ili je dijete pokušalo ili izvršilo samoubojstvo, a niti iznositi pojedinosti iz djetetovih obiteljskih odnosa i privatnog života.“ U tom smislu, svrha navedene odredbe je onemogućiti dodatnu viktimizaciju maloljetnika koja je postala posebno izražena u digitalnom dobu. Zakon ne poznaje izuzetke od ovog pravila, kao što su slučajevi kada roditelji ili drugi skrbnici otkriju identitet maloljetnika kao žrtve, ili kad pojedini medij smatra da je otkrivanje identiteta maloljetnika od posebnog društvenog interesa ili interesa za samog maloljetnika i njegove probitke (osobne, materijalne, zaštite njegovih prava i drugo).
- Kazneni zakon
Kazneni zakon Hrvatske predviđa kazne za djela poput iskorištavanja djece za pornografiju, vrbovanja djece putem interneta (“grooming”) i drugih oblika zlostavljanja. Također, propisana je kaznena odgovornost za klevetu, prijetnje i slične radnje putem interneta.
Kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta definiraju kaznena djela koja su počinjena u odnosu na dijete (Kazneni zakon, NN 84/21, čl.162., st.1), u odnosu na dijete mlađe od petnaest godina (Kazneni zakon, NN 84/21, čl.158., st.1.), u odnosu na dijete koje je navršilo petnaest godina (Kazneni zakon, NN 84/21, čl.159., st.1.) i osobu mlađu od petnaest godina (Kazneni zakon, NN 84/21, čl. 161., st.1.).
Prema Kaznenom zakonu, pokušaj kaznenog djela mamljenja djece za zadovoljavanje spolnih potreba je kažnjiv (čl.161., st.1.) te je za navedeni predviđena kazna zatvora u maksimumu od pet godina. Stavkom 2., istog članka, se sankcionira davanje, prikupljanje i prenošenje podataka o osobi mlađoj od petnaest godina radi počinjenja kaznenog djela mamljenja djece za zadovoljavanje spolnih potreba, a onaj koji to učini kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. U odredbama Kaznenog zakona (čl.163., st.1.) propisano je kazneno djelo, namamljivanja, vrbovanja ili poticanja djeteta na sudjelovanje u snimanju seksualnog iskorištavanja djeteta, njenoj organizaciji ili omogućavanje snimanja istog. Kazna zatvora, propisana istim člankom, za navedeno kazneno djelo je od jedne do deset godina.
Prema članku 163., stavak 3., kazna zatvora se diže do dvanaest godina za počinitelje koji silom ili prijetnjom, kao i obmanom, prijevarom, zlouporabom ovlasti ili teškog položaja ili odnosa zavisnosti, prisile ili navedu na snimanje seksualnog iskorištavanja djeteta. Ako prilikom počinjenja navedenih kaznenih djela, djetetu naneseno nešto od sljedećeg: teška tjelesna ozljeda, narušen njegov tjelesni ili emocionalni razvoj, dijete je ostalo trudno, ako je u kaznenom djelu sudjelovalo više počinitelja, djelo je počinjeno nad posebno ranjivim djetetom, počinjeno je od strane bliske osobe ili osobe s kojom dijete živi u zajedničkom kućanstvu ili je počinjeno na osobito okrutan ili ponižavajući način, predviđena je kazna zatvora u trajanju od minimalno tri do maksimalno petnaest godina (Kazneni zakon, NN 84/21, čl.166., st.1.).
- Zakon o zaštiti potrošača
Ovaj zakon osigurava zaštitu djece od agresivnih marketinških praksi i prijevara putem interneta.
Prema navedenom zakonu, agresivnom poslovnom praksom (korištenje uznemiravanja, prisile, uključujući fizičku silu ili prijetnju te nedopušten utjecaj, u bitnoj mjeri umanjuje ili je vjerojatno da će umanjiti slobodu izbora ili postupanja prosječnog potrošača u vezi s proizvodom te ga time navede ili je vjerojatno da će ga navesti da donese odluku o kupnji koju inače ne bi donio) smatra se, između ostalog, oglašavanje kojim se djecu izravno navodi na to da kupe oglašavani proizvod ili da nagovore svoje roditelje ili druge punoljetne osobe da im kupe oglašavani proizvod.
Ključni izazovi i rupe u zakonodavstvu
- Praktična provedba GDPR-a – iako zakon propisuje pravila za obradu podataka djece, mnoge platforme ne provode adekvatnu provjeru dobi
- Nedostatak edukacije roditelja i djece – mnogi roditelji nisu svjesni pravnih prava svoje djece niti kako ih zaštititi na internetu
- Međunarodna priroda interneta – s obzirom na to da su mnoge online platforme smještene izvan Hrvatske, provedba zakona postaje izazovna
Savjeti za roditelje i stručnjake
- Informirajte se o pravima – roditelji i stručnjaci trebaju biti upoznati s pravnim okvirima koji štite djecu na internetu
- Koristite alate za zaštitu – postoje brojni alati i aplikacije koji omogućuju kontrolu nad aktivnostima djece na internetu te zaštitu njihovih osobnih podataka
- Suradnja s nadležnim tijelima – u slučaju sumnje na zlostavljanje ili druge nezakonite radnje, važno je prijaviti slučaj policiji ili drugim nadležnim tijelima
- Educirajte djecu – djeca trebaju biti educirana o svojim pravima i sigurnom ponašanju na internetu
Pravni okvir u Hrvatskoj pruža osnovu za zaštitu djece na internetu, ali je potrebna kontinuirana edukacija i jačanje provedbe zakona. Roditelji, stručnjaci i zakonodavci imaju zajedničku odgovornost osigurati sigurno digitalno okruženje za najmlađe.
Imate dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet vam stoje na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 sati.
Powered by A1 Hrvatska.
