Scroll Top

Rizici TiKToK aplikacije 

tiktikti

Jedna od iznimno popularnih aplikacija među djecom i tinejdžerima je TikTok. Na aplikaciji možete pronaći gotovo sve, od izazova, preko pjesama i plesova, do obrazovnog i zabavnog sadržaja. 

Međutim, kao i kod bilo koje druge aplikacije za društvene medije ili online platforme, postoje potencijalne brige i opasnosti u vezi s aplikacijom TikTok, posebno za djecu.  

U nastavku slijedi popis potencijalnih rizika na  TikToku kojih bi roditelji i skrbnici trebali biti svjesni.  

Online vrbovanje 

TikTok omogućava korisnicima da se povežu s ljudima širom svijeta, što može predstavljati značajan rizik, posebno za djecu i tinejdžere. Kao i na svim društvenim mrežama koje omogućuju slanje direktnih poruka ili komentara, postoji opasnost da djeca komuniciraju s nepoznatim osobama. Iako je opcija slanja direktnih poruka onemogućena za korisnike mlađe od 16 godina, stariji tinejdžeri koji imaju pristup ovim funkcijama mogu biti izloženi online vrbovanju. Djeca također mogu lažno unijeti datum rođenja prilikom kreiranja profila, čime zaobilaze starosna ograničenja aplikacije. 

Online vrbovanje je proces u kojem počinitelji pristupaju djetetu, grade povjerenje, dijele tajne, daju komplimente i poklone, te ga izoliraju od obitelji i prijatelja. Proces vrbovanja može uključivati i slanje intimnih slika i videa, ucjene i prijetnje. TikTok je društvena mreža koja potiče korisnike da pokažu svoje vještine, što može privući online predatore koji koriste komplimente da se približe djeci, čineći ih da se osjećaju posebnima. Vrbovanje je često prvi korak s ciljem seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja.  

Neprimjeren sadržaj 

Neprimjeren sadržaj obuhvaća širok spektar problematičnih sadržaja na internetu, poput govora mržnje, slika samopovređivanja ili seksualiziranog sadržaja. Čak i kada je korisnički račun postavljen na privatno, korisnici i dalje mogu biti izloženi seksualnom ili nasilnom sadržaju na javnim feedovima. TikTok, na primjer, može sadržavati sadržaj koji varira od videa sa seksualnim sadržajem, preko fizički opasnih izazova, do rasističkih diskriminirajućih komentara, što predstavlja širok spektar zabrinjavajućih sadržaja na društvenoj mreži.  

Negativan utjecaj na mentalno zdravlje 

Na TikToku se mogu naći videozapisi koji sadrže vrlo osobne i osjetljive teme. Ovi videozapisi ne samo da mogu uznemiriti korisnike koji ih vide slučajno, već i reakcije na te postove mogu imati negativan utjecaj na mentalno zdravlje. Primjerice, djeca koja izražavaju osjećaje depresije često se suočavaju s omalovažavajućim i sarkastičnim komentarima. U nekim slučajevima, čak su i javno ohrabrena na pokušaj samoubojstva. Reakcije i komentari mogu dolaziti od stvarnih korisnika ili umjetne inteligencije, a mlađa djeca često nisu u stanju prepoznati razliku između njih. TikTok potiče stvaranje sadržaja, omogućavajući korisnicima da koriste funkciju “Reagiraj” kako bi odgovorili na videozapise koji im se sviđaju.  Iako ovo s jedne strane može podržati umjetničko i kreativno izražavanje djeteta,  s druge strane dijete može osjećati pritisak da stalno kreira sve bolji i bolji sadržaj te ukoliko ne dobije očekivanu popularnost, to može dodatno povećati osjećaj tjeskobe.  

Online izazovi 

Upotreba društvenih mreža je široko raširena među djecom i daje im pristup potencijalno opasnom sadržaju koji može dovesti do posljedica za zdravlje – poput online izazova. Definicija online izazova navodi da su oni nešto što se mora preći, teške i/ili nove situacije ili iskustva, o kojima ne znamo hoćemo li ih moći uspješno savladati ili ne. Većina izazova su zabavna i smiješna, no neki uključuju štetna ponašanja, uključujući rizik od opasne ozljede ili čak smrti. Na TikTok aplikaciji postoje razni online izazovi, a neki od njih su iznimno rizični. Djeca bi mogla doći u iskušenje da jure za internetskom popularnošću sudjelovanjem u TikTok izazovima, što često može biti opasno.  Primjerice, “choking game” (također nazvan “blackout challenge”, “choking challenge” ili “choking challenge”) koji se prvi put pojavio 2008. “Igra” uključuje namjere pokušaje gušenja kako biste osjetili kratko uzbuđenje. Kada se prvi put pojavio, uzrokovao je smrt u 31 državi, uglavnom pogađajući djecu od 11 do 16 godina. Primjer je i, “izazov s cimetom”, koji je poticao djecu da pojedu žlicu cimeta za manje od minute, što je rezultiralo grčevima, gušenjem i udisanjem začina. Neki od novijih izazova su: izazov s utičnicom (Outlet challenge) u kojem se telefonski punjači stavljaju do pola u električnu utičnicu i bacaju se novčići između krakova punjača kako bi se stvorile iskre; izazov s magnetnim kuglicama koje se postavljaju na jezik kako bi se stvorio izgled piercinga; izazov u kojem djeca leže na cesti, dok se njima približavaju automobili; razbijanje lubanje; turpijanje zubi; te koronavirus izazov koji uključuje lizanje raznih javnih površina. Ovi izazovi ne završavaju nužno teškim posljedicama, ali mogućnost nesreće prilikom njihova izvođenja je vrlo visoka.  

U većini slučajeva, djeca ne sudjeluju u online izazovima s namjerom da umru i nisu svjesni koliko su ti izazovi opasni po njihovo zdravlje. Više je razloga zbog kojih  se  uključuju u izazove. Neka djeca primjerice mogu doživljavati vršnjački pritisak zbog čega se osjećaju primorana sudjelovati u online izazovima, a druga pak nisu svjesna kako se neželjene posljedice mogu dogoditi i njima.  

Neki od mogućih razloga zbog kojih djeca sudjeluju u online izazovima su:  uzbuđenje, znatiželja, potreba za pripadanjem, testiranje granica, suočavanje sa stresom, otpor prema roditeljima, zadovoljavanje želje za isticanjem i pokazivanje hrabrosti. Važno je naglasiti da, ukoliko psihološke potrebe nisu zadovoljene u stvarnom, offline svijetu, djeca će ih vjerojatnije pokušati zadovoljiti u online, virtualnom svijetu.   

Elektroničko nasilje 

Elektroničko nasilje je svaka komunikacijska aktivnost sa svim elementima verbalnog, socijalnog ili psihološkog nasilja kroz uporabu interneta, e-mailova, web stranica, blogova, videa ili mobilnih telefona i koja služi kako bi se neko dijete ponizilo, zadirkivalo, prijetilo mu se ili ga se teroriziralo na neki drugi način. Cilj elektroničkog nasilja uvijek je povrijediti, uznemiriti ili na bilo koji drugi način naštetiti djetetu, bilo u obliku tekstualnih ili video poruka, fotografija, poziva ili neugodnih komentara. Može ga činiti jedna osoba ili grupa djece.  

Prema nalazima Security.org iz 2022. godine, od svih društvenih mreža, djeca na YouTubeu imaju najveću vjerojatnost da će biti izložena elektroničkom nasilju sa 79%, a slijede Snapchat sa 69%, TikTok sa 64% i Facebook sa 49%. Posljedice elektroničkog nasilja su brojne, od psihofizičkih, ponašajnih, socijalnih i socijalnih i zakonskih.