Vlada Republike Hrvatske donijela je novi Protokol o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima, čime se prestaje primjenjivati prethodno važeći Protokol iz 2004. godine.
Kako je navedeno u samom uvodu novog protokola, novim se izmjenama nastoji unaprijediti međuresorna suradnja i dodatno uključivanje nadležnih tijela, prije svega sustava zdravstva te organizacija civilnog društva, kao i suradnja predstavnika nadležnih tijela i medija prilikom izvještavanja u slučajevima nasilja među djecom i mladima.
Kako izvještava Ured pravobraniteljice za djecu, ključne promjene odnose se i na proširenje postojeće definicije nasilja i na područje internetskog nasilja, senzibilizaciju javnosti na problem nasilja među djecom i mladima, prijavljivanje sumnje na nasilje, provođenje preventivnih programa u odgojno-obrazovnim ustanovama, zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi, rano prepoznavanje rizika i međusobnu razmjenu informacija radi sveobuhvatne zaštite djeteta, integrirani pristup u zaštiti od nasilja među djecom, propisivanje obveze postupanja za zdravstveni sustav i propisivanje uloga nevladinih udruga i drugih organizacija registriranih za rad s djecom.
Ključna promjena u području sigurnosti na internetu
Jedna od ključnih promjena nalazi se u samoj definiciji nasilja među mladima. Osim fizičkog, psihičkog i emocionalnog nasilja (uključujući i spolno uznemiravanje i zlostavljanje), novim Protokolom razjašnjeno je kako se nasiljem također smatra:
- „Oponašanje djece s teškoćama u razvoju po određenim karakteristikama, primjerice: oponašanje hoda, govora, tjelesnih karakteristika uzrokovanih invaliditetom i drugi ponižavajući gestikulirajući pokreti koji upućuju na intelektualno, mentalno ili osjetilno oštećenje.“
- „Elektroničko nasilje (cyberbullying) kao oblik komunikacijske aktivnosti sa svim elementima verbalnog, socijalnog ili psihološkog nasilja kroz uporabu interneta, e-mailova, web stranica, blogova, videa ili mobilnih telefona i koja služi kako bi se neko dijete ponizilo, zadirkivalo, prijetilo mu se ili ga se teroriziralo na neki drugi način.“
U vidu elektroničkog nasilja, dodatno je pojašnjeno kako je njegov cilj uvijek povrijediti, uznemiriti ili na bilo koji drugi način naštetiti djetetu, bilo u obliku tekstualnih ili video poruka, fotografija, poziva ili neugodnih komentara te kako ga može činiti jedna osoba ili grupa djece.
Navedeni su i oblici, odnosno metode elektroničkog nasilja koje se prema Protokolu smatraju nasiljem među djecom i mladima, a to su:
- slanje anonimnih poruka neprimjerenog sadržaja i korištenje govora mržnje,
- poticanje grupnog govora mržnje i verbalnog nasilja na društvenim mrežama,
- širenje nasilnih i uvredljivih komentara o drugoj djeci i mladima,
- vrijeđanje i davanje pogrdnih imena,
- kreiranje internetskih stranica (blogova) koje sadrže priče, crteže, slike i šale na račun druge djece i mladih,
- slanje tuđih fotografija te traženje ostalih da ih procjenjuju po određenim karakteristikama,
- fotografiranje i snimanje djece s određenim karakteristikama (primjerice invaliditetom) s ciljem njihova izrugivanja,
- otkrivanje osobnih informacija o drugima i stavljanje na društvene mreže bez dozvole,
- „provaljivanje“ u tuđe e-mail adrese,
- slanje zlobnih i neugodnih sadržaja drugima,
- prijetnje smrću i druge prijetnje,
- izlaganje neprimjerenim sadržajima,
- spolno uznemiravanje i spolno mamljenje,
kao i svi drugi oblici elektroničke komunikacije s elementima nasilja među djecom i mladima.
Obzirom na nerijetke situacije u kojima djelatnici odgojno obrazovnih ustanova odbacuju slučajeve elektroničkog nasilja kao nešto što je izvan njihove nadležnosti, značajnima smatramo i promjene u kojima je izričito navedeno kako je svaki radnik odgojno-obrazovne ustanove dužan prijaviti sumnju ili saznanje o nasilju neovisno o tome je li se nasilje dogodilo u odgojno-obrazovnoj ustanovi ili izvan nje.
Poboljšanje međuresorne suradnje
Osim obveza za odgojno-obrazovne ustanove, zavode za socijalni rad te policijske uprave i postaje, Protokolom su uspostavljene i dužnosti obiteljskih centara i drugih ustanova koje se bave preventivnim i savjetodavnim aktivnostima, pružatelja socijalnih usluga za djecu i mlade, pružatelja zdravstvene zaštite, pravosudnih tijela, organizacija civilnog društva te medija.
Sastavni dio novog Protokola je i Obrazac o prijavi nasilja među djecom i mladima, čiji je cilj potaknuti sva nadležna tijela na prijavljivanje svih opisanih oblika nasilja među djecom i mladima, kao i unaprijediti međuresornu suradnju i osigurati učinkovitiji protok informacija.
Obrazac se koristi u međuresornoj razmjeni informacija o nasilničkom događaju i razmjenjuje se između stručnjaka odgojno-obrazovnih ustanova, ustanova socijalne skrbi, zdravstvenih ustanova i policije, a postupanje po saznanjima iz zaprimljenog obrasca je žurno.
Odgovornost vezana za problematiku nasilja nad djecom i mladima na svima je nama, stoga se nadamo kako će se novim izmjenama dugoročno unaprijediti međuresorska suradnju po pitanju zaštite prava djece.
Imate dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji Internet vam stoje na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 08:00 do 16:00 sati.
Powered by A1 Hrvatska.