Svjedoci smo rastućeg trenda seksualnog zlostavljanja djece, osobito kada je riječ o širenju materijala sa seksualnim zlostavljanjem djece online (CSAM).
Posljedice seksualnog zlostavljanja djece često su pogubne, a medijska izvještavanja kreću se od užasa i moralnog bijesa, do posramljivanja i daljnje viktimizacije žrtava. Izvještavanje o seksualnom zlostavljanju djece trebalo bi osnažiti žrtve da prijave zlostavljanje, istovremeno podižući svijest o problemu široj javnosti.
Kako osigurati sigurnost i dostojanstvo žrtava?
Upravo iz navedenih razloga, INHOPE, globalna mreža koja je usmjerena borbi protiv materijala sa seksualnim zlostavljanjem djece online, sastavila je korisne smjernice za medijsko izvještavanje o seksualnom zlostavljanju djece.
Zaštita i privatnost
Ključni standard medijskog izvještavanja o bilo kojem kaznenom djelu počinjenom na štetu djeteta jest zaštita identiteta žrtava. Međutim, važno je imati na umu kako samo izostavljanje imena djeteta ne znači da je njegov identitet ostao sačuvan.
Kako bi zaista osigurali zaštitu identiteta zlostavljanog djeteta, mediji ne smiju navoditi točne lokacije gdje su počinjena kaznena djela, platformu na kojoj je materijal objavljen, fotografije ili videozapise, dob/spol počinitelja i žrtve, odnos između počinitelja i žrtve, kao i sve druge prepoznatljive detalje koji mogu dovesti žrtvu u stvarnu opasnost. Neuspjeh u zaštiti identiteta žrtve može utjecati na njihov oporavak i obeshrabriti druge od prijavljivanja.
Također, iznošenje previše detalja o istragama može ih značajno ugroziti, a uvelike i pomoći predatorima čak i nakon završetka istraga.
Predatori pomno prate izvještavanja o istragama kako bi osigurali posebne sigurnosne mjere i izbjegli otkrivanje, često koristeći Darkweb za dijeljenje videozapisa i članaka u kojima istražitelji objašnjavaju kako su riješili pojedini slučaj.
Jezik
Mediji su također odgovorni za stvaranje percepcije javnosti o počinjenom zločinu, zbog čega je važno da koriste odgovarajuću terminologiju i pomno biraju sadržaj, odnosno informacije koje će iznositi.
Korištenje senzacionalističkog vokabulara prenosi pogrešnu poruku o seksualnom iskorištavanju djece na internetu i može naštetiti zlostavljanoj djeci. Slučajevi seksualnog zlostavljanja djece nerijetko se opisuju s ekstremnom razinom gnjusnih detalja koji ne koriste nikome, već isključivo štete zlostavljanoj djeci. Važno je biti precizan o težini zločina bez senzacionalizma.
Narativ
Seksualno zlostavljanje djece nije izolirano. Zapravo, mnogo više slučajeva ostaje neprijavljeno od onih o kojima čitamo.
Strogo epizodni narativi ne nadahnjuju čitatelje da razmotre to pitanje u širem društvenom kontekstu.
Proširite fokus priče kako biste potaknuli rad na prevenciji (uključite objektivne informacije o uzrocima problema), edukaciji (uključite trendove i statistike) i rješenjima (priče usmjerene na rješenja povećavaju želju i potporu kolektivnom djelovanju ka zaštiti prava djece).
Usredotočite se na budućnost i sljedeće korake za zlostavljanu djecu, umjesto na samo zlostavljanje. Osim toga, spomenite podršku i nastojanja različitih dionika u borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece.
Uloga medija u širenju svijesti
Medijsko izvještavanje o ovoj temi izuzetno je odgovoran i zahtjevan posao, no upravo su mediji ključni dionici širenja svijesti o problematici seksualnog iskorištavanja djece.
Centar za nestalu i zlostavljanu djecu u suradnji s Policijskom upravom istarskom i splitsko-dalmatinskom i ovog ljeta pokreće kampanju “Najbolji dječji kupaći je onaj koji se nosi”. Riječ je o kampanji koja za cilj ima osvještavanje javnosti, a posebno roditelja i skrbnika o važnosti nošenja kupaćih kostima kod djece kako bi se spriječilo njihovo tajno snimanje od strane seksualnih predatora na plažama i javnim kupalištima. Više o kampanji možete pročitati na stranicama Centra za nestalu i zlostavljanu djecu.
Imate dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet vam stoje na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra, dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 08:00 do 16:00 sati.
