Većina mobilnih uređaja, ali i samih društvenih mreža, nudi neki oblik postavljanja ograničenja ili podsjetnika za screen time, tj. vrijeme provedeno pred ekranima. Međutim, na tržište je nedavno stigla nova aplikacija za ograničavanje vremena provedenog pred ekranima, temeljena upravo na praćenju dopamina i kvalitete sadržaja, a ne samo vremena koje je provedeno na uređaju.
Aplikacija Roots koristi igrifikaciju i vizualne prikaze kako bi korisnicima pomogla da razumiju i smanje svoju ovisnost o pametnim telefonima. Nudi “rezultat ravnoteže” koji na personaliziran način kvantificira korištenje telefona, kako bi pomogao korisnicima da vide gdje i kako se mogu poboljšati.
Ono što najviše razlikuje ovu aplikaciju od drugih, jest to što ona ne uzima u obzir samo vrijeme provedeno na uređaju, već i potencijalnu količinu izlučenog dopamina – izračunanu na temelju broja klikova i scrollanja.
Osim toga, Roots nudi i niz tradicionalnih alata za pomoć pri fokusiranju na zadatke i aktivnosti bez ekrana. To uključuje funkcije kao što su blokiranje aplikacija, postavljanje vremenskih ograničenja i “Monk Mode”, koji onemogućava korištenje pametnog telefona tijekom određenog vremenskog perioda.
Roots je trenutno dostupna samo za iOS, ali se očekuje da će uskoro biti dostupna i za Android. Aplikacija nudi besplatnu verziju s ograničenim funkcijama, dok se za napredne opcije može platiti pretplata.
Zašto je dopamin ključan?
Iza privlačnog okruženja lajkova, komentara i obavijesti krije se složen mehanizam koji može utjecati na naše ponašanje i mentalno zdravlje. Ključni igrač u ovoj igri je dopamin, neurotransmiter poznat kao hormon sreće.
Dopamin se oslobađa u mozgu kao odgovor na ugodne podražaje, poput ukusne hrane, fizičke aktivnosti ili društvene potvrde. Lučenje dopamina pri korištenju društvenih mreža najbolje se očituje u obliku lajka, nove objave, dijeljenja ili pozitivnog komentara. Kao glavni neurotransmiter u području nagrada i zadovoljstva, dopamin nas motivira da radimo stvari za koje mislimo da će nam donijeti ugodu. Čim završimo s aktivnošću, doživljavamo pad dopamina. To je zato što mozak djeluje kroz proces samoreguliranja koji se naziva homeostaza.
S vremenom postajemo “ovisni“ o tim podražajima, neprestano tražeći to isto zadovoljstvo i povećavajući naš „unos“ dopamina, odnosno u ovom slučaju – počinjemo sve češće i sve dulje posjećivati društvene mreže.
Obzirom da u digitalnom svijetu često nemamo ograničenje koje bi nas spriječilo u našoj neprestanoj potrazi za zadovoljstvom, vrlo je lako upasti u zamku prekomjernog korištenja društvenih mreža.
Imate dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji Internet vam stoje na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 08:00 do 16:00 sati.
Powered by A1 Hrvatska.