Tijekom predavanja koja održavamo po školama u Hrvatskoj, često od učenika imamo priliku čuti kako se u grupama na aplikacijama za dopisivanje, poput Vibera, događa govor mržnje. Iako ne postoji univerzalno prihvaćena definicija, UN-ova strategija i plan djelovanja protiv govora mržnje nudi radnu definiciju te opisuje govor mržnje kao „bilo kakvu komunikaciju u govoru, pisanju ili ponašanju koja napada ili koristi pogrdan ili diskriminatoran jezik s referencom na osobu ili grupu na temelju toga tko su, drugim riječima, na temelju njihove religije, etničke pripadnosti, nacionalnosti, rase, boje kože, podrijetla, spola ili drugih faktora identiteta“.
Što kada se govor mržnje dogodi u školi?
Suočavanje s govorom mržnje i borba protiv njega ključni su za očuvanje jedinstva i mira, pa tako i za zaštitu ljudskih prava i održavanje društvene kohezije. Kako odgojno-obrazovni djelatnici u školama sa svojim učenicima provode po nekoliko sati dnevno svakim radnim danom, oni imaju priliku svakodnevno promatrati komunikaciju i odnose među njima, oni su često ti koji prvi mogu primijetiti promjene u njihovim odnosima. Ponekad se učenici svojim nastavnicima znaju i sami povjeravati oko određenih problema koji im se događaju individualno, ali i oko problema koji se događaju na razini razreda.
U situacijama govora mržnje među učenicima svakako je potrebno da odgojno-obrazovni djelatnici djeluju u skladu s Protokolom o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima, no jednako je važno raditi i na prevenciji govora mržnje, pogotovo u današnjem digitalnom svijetu kada se govor mržnje sve više normalizira, od različitih grupa na aplikacijama za dopisivanje, do komentara na objavama na društvenim mrežama.
Odgojno-obrazovni djelatnici nikada ne bi trebali pasivno tolerirati govor mržnje. Prevencija govora mržnje može se ostvariti kroz razne odgojno-obrazovne module na mnogo načina. To se može postići podučavanjem o stereotipima i predrasudama, učenjem o ljudskim pravima, kao i o medijskoj i digitalnoj pismenosti. Dobro je da djelatnici odgojno-obrazovnih ustanova s učenicima vode diskusije o tome na koji način govor mržnje može djelovati na žrtve, koliko se neki učenici mogu uvrijediti zbog toga, te do kakvih sve posljedica govor mržnje može dovesti žrtve. Potrebno je inzistirati na poštovanju svakoga, bez obzira na spol, rasu, kulturu ili bilo koja druga obilježja osobe, ali i učenicima naglašavati važnost usađivanja vještina za brigu o drugima, poput empatije, suradnje, timskog rada i učinkovite komunikacije. Svakako je potrebno pratiti aktualne trendove i biti u toku s novostima i promjenama.
Razvoj kritičkog razmišljanja
Ključ prevencije leži i u promicanju kritičkog razmišljanja, odnosno omogućavanju učenicima da analiziraju i kritički procjenjuju sadržaje sa kojima se susreću na društvenim mrežama, a osobito sadržaje u kojima se događa govor mržnje na koji nažalost često mogu naići u komentarima na objavama na društvenim mrežama.
Važno je da rade na razvijanju tehničkih i socijalnih vještina učenika, koje im omogućuju učinkovit pristup i kritičku analizu medijskih sadržaja kako bi mogli donositi informirane odluke o tome koje medije će koristiti i kako, da razumiju etičke implikacije medija i novih tehnologija i učinkovito komuniciraju i stvaraju sadržaje. Predstavljamo i materijale za nastavnike za sprečavanje govora mržnje koji je Centar za mirovne studije izradio u suradnji s partnerima iz Mirovnog instituta iz Ljubljane, Sveučilišta u Ljubljani i Novosadske novinarske škole. Materijali nude nastavne jedinice u sprječavanju govora mržnje, te svim odgojno-obrazovnim djelatnicima preporučujemo da ih prouče i iskoriste za prevenciju govora mržnje među učenicima.
Imate dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji Internet vam stoje na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 08:00 do 16:00 sati.
Powered by A1 Hrvatska.