U suvremenom digitalnom dobu, prevare se često maskiraju u nevjerojatno sofisticirane oblike, iskorištavajući našu vjeru u druge kako bi nas financijski, emocionalno ili fizički iskoristile. Jedna od takvih prevara naziva se prevara svinjokolje, odnosno „Pig butchering scam“. Ovaj oblik prevare nazvan je metaforički, uspoređujući proces pridobivanja povjerenja osobe tijekom prevare s onim gojenja svinje prije svinjokolje.
Radi se o vrsti investicijske prevare čiji je cilj namamiti pojedince da svoj novac ulože u naizgled legitimne i isplative pothvate. Prevaranti obično obećavaju visoke povrate ulaganja u kratkom roku, a često koriste lažne slike i impresivne, no lažne investicijske portfolije kako bi uvjerili žrtve u legitimnost svojih shema. Nakon što se žrtve zakače i ulože značajnu količinu novca, prevaranti iznenada nestaju, ostavljajući žrtve bez načina da povrate svoja sredstva.
Kako izgleda tipičan proces ove prevare?
Inicijalni kontakt
Prevara započinje naizgled nevinim razgovorom koji pokreće žrtvi nepoznata osoba. U ovom inicijalnom kontaktu, prevaranti često šalju poruke koje su naizgled namijenjene nekom drugom. Ovim potezom, od žrtve će dobiti povratnu informaciju da su kontaktirali krivi broj, nakon čega će prevarant nastaviti razgovor u pokušaju zbližavanja sa žrtvom.
Poznato je da prevaranti koriste slike privlačnih žena kako bi namamili žrtve, iskorištavajući njihovu potrebu za druženjem ili ljubavi kako bi izgradili povjerenje i uspostavili odnos. Pogledajte jedan od primjera koje su korisnici podijelili putem web stranice Reddit.
zgradnja povjerenja
Idući potez obično se odnosi na “upoznavanje“ sa žrtvom i izgradnje njezinog povjerenja. Prevaranti se naravno, lažno predstavljaju, a obično kao mlade žene s karijerom vezanom uz financije i ulaganja – što je laž koja je obično ključan dio ove prevare. Ako se ne predstavljaju kao financijski stručnjaci, obično u kasnijim koracima započnu spominjati bliske rođake za koje tvrde da jesu.
Proces izgradnje povjerenja često je jednak pokušaju zavođenja osobe, pri čemu prevaranti nastoje pridati posebnu pažnju žrtvi, primjerice, tako što je često kontaktiraju, šalju različite (lažne) fotografije i videozapise te ispituju žrtvu o njenom životu. Naizgled, u ovom se koraku prevaranti čine kao pravi prijatelji ili potencijalni partneri.
Jim Browning je u nedavnoj prikrivenoj akciji otkrio kako pojedine organizacije prevaranata koriste stvarne plaćene modele koje obavljaju video pozive sa žrtvama, sve kako bi ovaj proces izgradnje povjerenja učinili što težim za raskrinkati.
Prijedlog ili zahtjev za investicijom
Kada je prevarant napokon pridobio povjerenje žrtve u njegov identitet i stručnost za ulaganja, pokušava ju nagovoriti da i ona sama započne investirati, baš kao stručnjak s kojim misli da razgovara, a naravno i da se pritom brzo obogati. To može uključivati investicije, primjerice – u dionice ili kriptovalute. Prevaranti obično koriste uvjerljiv jezik, manipuliraju brojevima i koriste osjećaj hitnosti kako bi uvjerili žrtve da je prilika predobra da bi se propustila.
Kako bi dodali još jedan sloj uvjerljivosti, prevaranti također stvaraju lažne brokerske web stranice i/ili mobilne aplikacije. Ove lažne platforme osmišljene su tako da oponašaju izgled i funkcionalnost pravih brokerskih platformi, što potencijalnim žrtvama dodatno otežava razotkrivanje prevare. Nakon što žrtve uplate novac putem ovih naizgled legitimnih platformi, proces „klanja svinje“ je završen, a prevarant – nestao.
Kako se zaštititi?
Dobra je vijest što ste prve korake u zaštiti od ove prevare već odradili – naučili ste što je i kako izgleda. S vama dijelimo još nekoliko savjeta:
- Budite oprezni s porukama i pozivima nepoznatih brojeva.
- Prije nego što uložite svoj novac, pobrinite se da temeljito istražite brokersku tvrtku o kojoj razmišljate. Ako nešto izgleda sumnjivo, vjerujte svojim instinktima i izbjegavajte interakciju s platformom.
- Budite skeptični prema visokim povratima ulaganja s malim rizicima. Ako vam prilika za ulaganje obećava visoke povrate s minimalnim rizikom, vjerojatno je previše dobra da bi bila istinita.
- Provjerite legitimnost fotografija osobe koja vas je kontaktirala. Za isto vam može pomoći Google obrnuta tražilica fotografija. Obzirom na prethodno spomenutu istragu koja je otkrila da pojedine organizacije koriste plaćene modele za interakciju sa žrtvama, budite svjesni da samo zato što su njihove fotografije i videozapisi vjerodostojne, ne znači da su takve i njihove namjere.
- Nikad ne vršite plaćanja putem interneta bez temeljite provjere vjerodostojnosti platforme putem koje to činite. Obzirom na često imitiranje web stranica poznatih i legitimnih tvrtki, obratite pozornost i na najmanje detalje kao što su sami URL stranice.
- Nikada ne otvarajte linkove od nepoznatih osoba.
- Prijavite sumnjive interakcije i potencijalne prevare.
Imate dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji Internet vam stoje na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 08:00 do 16:00 sati.
Powered by A1 Hrvatska.