Dezinformacije predstavljaju jedan od oblika informacijskog poremećaja, a mogu se opisati kao svjesno širenje lažnih informacija kako bi se obmanula javnost i nanijela šteta ili kako bi se ostvarila neka osobna dobit. Ljudsku pozornost brže i lakše zaokupi sadržaj koji je kontroverzan, senzacionalistički, sadrži element iznenađenja, potvrđuje njihova već postojeća uvjerenja ili predrasude, potiče emocije i vizualno je upečatljiv – a sve to dezinformacije često jesu. Često izgledaju atraktivnije od vjerodostojnih sadržaja i zbog toga ih ljudi lakše zamijete te se takve vijesti puno brže dijele. Važno je naglasiti da širenje dezinformacija može dovesti do određenih posljedica: financijskog gubitka, krađe osobnih podataka, vjerovanja u lažne informacije, utapanja u irelevantnom sadržaju, rizika za mentalno zdravlje i emocionalnu dobrobit, ali i određenih rizika za fizičko zdravlje i sigurnost. Zbog sve veće raširenosti dezinformacija, važno je da odgojno-obrazovni djelatnici povećaju svoju ulogu u suzbijanju dezinformacija i promicanju digitalne pismenosti.
Europska komisija 2022. godine objavila je Smjernice za učitelje, nastavnike i druge odgojno-obrazovne djelatnike o suzbijanju dezinformacija i promicanju digitalne pismenosti putem obrazovanja i osposobljavanja (u nastavku teksta: Smjernice) u okviru Akcijskog plana za digitalno obrazovanje. Povjerenica Europske komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade, Mariya Gabriel, u predgovoru je navela kako je njena namjera da u smjernicama nastavnicima, učiteljima i ostalim odgojno-obrazovnim djelatnicima predstave ciljeve učenja, praktične aktivnosti te pedagoške pristupe, s posebnim naglaskom na metode koje su se pokazale uspješnima u nastavi i nekim novim idejama za inspiraciju.
U Smjernicama navode neke od pojmova koji se koriste kako bi se opisalo sve ono s čime se ljudi susreću na internetu. Neke od definicija koje su navedene odnose se na sljedeće ključne pojmove: digitalnu pismenost, algoritme, umjetnu inteligenciju, dezinformacije, filtar-mjehurić, phishing, bot-ove… Navode kako bi odgojno-obrazovnim djelatnicima bilo korisno proučiti navedene pojmove kako bi mogli iskoristiti stečeno znanje u raspravama s učenicima, kolegama i zajednicom.
Donose i savjete o tome na koji način se može stvoriti okruženje za učenje koje učenicima može pomoći postići digitalnu pismenost te razvijanje kompetencija koje su potrebne za otpornost na zlonamjerne i pogrešne informacije, s posebnim naglaskom na dezinformacije.
Prikazuju neke od pedagoških pristupa koji su se pokazali korisnima u učenju i poučavanju u školskom digitalnom okruženju:
- Spiralni kurikulum (Pristup u kojem se ključni koncepti predstavljaju u više navrata u procesu učenja s povećanjem razine složenosti.)
- Učenje kroz praksu
- Učenje koje se temelji na igri i igrifikacija (gamifikacija)
- Obrnuta učionica
- Kombinirano poučavanje
Predlažu i povezivanje školskih aktivnosti s glavnim nacionalnim i međunarodnim događanjima i mrežama, na primjer s Danom sigurnijeg interneta, koji su obilježava svake veljače. Na našoj web stranici dansigurnijeginterneta.org možete pogledati sve materijale koje je naš tim izradio u sklopu obilježavanja Dana sigurnijeg interneta, te vas pozivamo da budete u toku i pratite naš rad. Sljedeći Dan sigurnijeg interneta obilježava se 4. veljače 2024. godine.
U Smjernicama možete pronaći i sljedeće:
- Savjete za obrađivanje određenih kontroverznih tema, što može potaknuti kritičko mišljenje učenika, koje je posebno važno razvijati s obzirom na to da nam algoritmi određuju što ćemo vidjeti na određenim društvenim mrežama, a budući da neki korisnici mogu biti u „filter mjehuriću“, mogli bi vidjeti samo sadržaje poput onih koje su vidjeli ranije te početi razmišljati na onaj način koji im je „nametnut“.
- Plan aktivnosti za rad s dezinformacijama i učenje o multiperspektivnosti iz više izvora sa vremenskim okvirom i konkretnim prijedlozima, što je svakako korisno za proučiti i pokušati održati u radu s učenicima. Savjete za igrifikaciju (gamifikaciju) i učenje temeljeno na igri s kojima je moguće poboljšati odgojno-obrazovni ishod.
- Konkretne ciljeve učenja za digitalnu pismenost koji su relevantni za srednjoškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje, te pregled koji vam može pomoći u nastavi. Plan za sljedeće aktivnosti: Upoznavanje s Europskom deklaracijom o digitalnim pravima i načelima te praćenje digitalnih otisaka.
- Definicije 3 oblika informacijskog poremećaja (pojam koji se u izvješću Vijeća Europe o problematici lažnih vijesti preporučuje koristiti umjesto pojma „lažne vijesti“): misinformacija, dezinformacija i malinformacija. Određene smjernice o postupanju s dezinformacijama – predstavljaju plan aktivnosti za razlikovanje činjenica od mišljenja, prosuđivanje informacija, istraživanje o tome čemu služe dezinformacije, raspravu o slobodi medija, plan za provjeravanja činjenica, raspravu s učenicima o tehnološkim aspektima dezinformacija, o ekonomskim aspektima dezinformacija te plan aktivnosti za raspravu o teorijama zavjere.
- Smjernice za vrednovanje i evaluaciju digitalne pismenosti u učionici i školi koji je neophodan dio školske stvarnosti u Europi te jedan od bitnih zadataka odgojno-obrazovnih djelatnika. Primjer vrednovanja sposobnosti učenika za prepoznavanje manipulativnih naslova, primjer pitanja za vrednovanje vještina učenika za provođenje internetskih pretraživanja metodom lateralnog učenja, primjer vrednovanja kojim se ispituje stav učenika prema informacijama te primjere izjava za samovrednovanje digitalne pismenosti.
Više o dezinformacijama možete poslušati u podcastu Informacijski poremećaj, koji je nastao u suradnji našeg Centra za sigurniji Internet i A1 Hrvatska ili pročitati u našem Back to school digitalnom priručniku.
Ove Smjernice pružaju obilje korisnih informacija, metoda i praktičnih savjeta za educiranje osoblja škola o postupanju s dezinformacijama i promoviranju medijske pismenosti u školama, te svim odgojno-obrazovnim djelatnicima preporučujemo da ih prouče i pokušaju svoje znanje prenijeti na same učenike. Edukacija učenika uz preporuke navedenih Smjernica može unaprijediti proces stvaranja okruženja koji potiče digitalnu pismenost te podizanje svijesti o razvijanju kritičkog mišljenja. Odgojno-obrazovni djelatnici mogu osnažiti svoje kompetencije te pružiti učenicima korisno znanje vezano za digitalni svijet, ali i pomoći u stvaranju sigurnijeg okruženja na internetu.
Imate dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji Internet vam stoje na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svaki radni dan od 08:00 do 16:00 sati.
Powered by A1 Hrvatska.