Jeste li primijetili da se različitim osobama na društvenim mrežama prikazuju različiti sadržaji? Nekim osobama više će „iskakati“ sadržaji o kuhanju, drugima o šminkanju, trećima o nogometu i slično. Zašto je tomu tako? Za to su zaduženi društveni medijski algoritmi.
Algoritmi na društvenim mrežama određuju što će vam se na nekoj društvenoj mreži pojavljivati od sadržaja, kada, ali i koliko često. Oni usmjeravaju određene vrste sadržaja prema određenoj publici te na taj način potiču ljude da provode više vremena na određenim platformama. Cilj je naravno zadržati korisnika na baš toj – njihovoj platformi jer vam nudi sadržaje koji vam se sviđaju i koji su vam zanimljivi. Algoritmima se sadržaj sortira na način da se svakom korisniku društvenih mreža prikazuje upravo ono što najviše želi vidjeti, a čini to na temelju vaših prošlih aktivnosti i oznaka “Sviđa mi se”. Svaka veća online mreža razvila je vlastite algoritme koji upravljaju čitavim sadržajem koji se objavljuje na tim društvenim mrežama.
Algoritam je sam po sebi zapravo skup uputa koji se koriste za obradu ulaznih podataka i rješavanje problema, odnosno algoritmi predstavljaju programske i podatkovne strukture koje su vrlo složene i često se grade i nadograđuju godinama. Google primjerice ima algoritme koji prolaze kroz ogromne količine sadržaja i na temelju toga rangiraju rezultate na Google web tražilici i tu se radi o ogromnom skupu podataka koje je potrebno analizirati, a zatim i sortirati. Svaka mreža prilagođava svoje algoritme na malo drugačiji način kako bi ispunila očekivanja koja korisnici imaju kod različitih platformi.
Postoje 4 razine na koje se odvijaju računalni algoritmi:
1) Razina prioriteta – ona podrazumijeva kreiranje točno određene liste koja pretpostavlja najbolje opcije za pretraživanje riječi koju korisnik traži. Primjer: Netflix – on vam prikazuje listu preporuka serija i filmova po vašim željama.
2) Razina klasifikacije – odabira kategorije – podrazumijeva korištenje osobnih informacija koje je korisnik sam naveo ili upisao. Primjer: Upravo ste završili fakultet, te vam izlaze sadržaji vezani za otvorena radna mjesta.
3) Razina asocijacija – algoritam koji pronalazi poveznice koje najviše odgovaraju preferencijama korisnika, a temelji se na osobnim podacima i interakcijama na društvenim mrežama. Primjer: Amazon koristi slične algoritme kako bi prepoznao stvari koje ste pretraživali i na temelju toga vam daje prijedloge proizvoda koji bi vas mogli zanimati.
4) Razina filtracije i odvajanja potrebnog od nepotrebnog. Primjer: Algoritmi prepoznavanja govora koju koristi Siri (osobni asistent napravljen umjetnom inteligencijom). Ti algoritmi odvajaju glas osobe koja se obraća Siri od pozadinske buke.
Kako društvene mreže podrazumijevaju softverske i internetske platforme pomoću kojih se prikupljaju, dijele, pohranjuju, procesuiraju, ili dostavljaju medijski sadržaji koji mogu utjecati na svjesnost, stvarnost, percepciju i prihvaćanje, one mogu promicati određena ponašanja. Korisnici društvenih mreža nažalost ovise o algoritmima i pretpostavkama izbora sadržaja na koje ih internet navodi. Kada na Google-u nešto pretražujemo, najčešće se oslanjamo na prvo što nam se pojavi i vjerujemo algoritmu, no to može biti opasno jer internet danas u velikoj mjeri kreira našu stvarnost, naše mišljenje, percepciju i slično. Gledano s te strane, filtriranje sadržaja kojeg korisnik pretražuje ili vidi na naslovnicama društvenih mreža može utjecati na njegovu percepciju općenito.
Vrlo je važno da budemo svjesni toga da nam algoritmi ponekad nameću kakav ćemo sadržaj gledati, a to zatim može utjecati na to kakvo ćemo mišljenje stvarati, a posljedično i kako ćemo se ponašati. Ukoliko stalno gledamo slične sadržaje, naš mozak može afirmirati jedno stajalište te možemo prestati promatrati stvari iz više smjerova.
Jedan od savjeta kako bi izbjegli ovu situaciju jest da pokušate istraživati različita stajališta o temama koje vam se prikazuju kako biste sami mogli stvoriti svoje mišljenje. Važno je shvatiti i da algoritam pokušava učiniti ljude što dužim korisnicima njihove platforme, više nego što im želi pružiti sadržaj koji zaista žele. Također, sadržaj koji se odlukom računalnog algoritma usmjerava prema nekom djetetu može biti vrlo opasan jer dijete ne razumije moguće posljedice oponašanja nekih radnji koje vidi na internetu, stoga je važno da roditelji koliko je god moguće pokušaju nadzirati na koji način djeca koriste društvene mreže.
Powered by A1 Hrvatska.
LITERATURA
https://quickframe.com/blog/how-do-social-media-algorithms-work/