Dan ružičastih majica

ruzmaj

Dan ružičastih majica se obilježava svake zadnje srijede u veljači. Ovaj se dan diljem svijeta obilježava kao Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja. Nažalost, mnogi odrasli se mogu prisjetiti vremena u životu kada su bile žrtve različitih oblika nasilja i dubine grubih osjećaja povezanih s tim: tjeskobe, straha, usamljenosti, nesigurnosti, osjećaja bezvrijednosti i možda srama zbog toga što smo osoba koja je izdvojena. Sam

Što je uopće bullying?

Bullying, odnosno vršnjačko nasilje među djecom i mladima, jedan je od najznačajnijih socijalnih rizika kojemu su izložena djeca i mladi.

Četiri su tipa nasilnih ponašanja:

1. verbalno (npr. prijetnje)

2. socijalno (npr. ogovaranje i širenje zlobnih tračeva)

3. psihološko (npr. praćenje)

4. tjelesno (npr. udarci).

Iako se u Protokolu o postupanju u slučaju nasilja među djecom i mladima izričito ne navodi cyberbullying, tj. nasilje putem interneta kao oblik nasilja, ono svakako udovoljava gore navedenoj definiciji nasilja i može se svesti pod verbalno, socijalno ili psihološko nasilje.

Mnogi koriste riječi nasilje i zlostavljanje kao istoznačnice, ali postoje razlike u tome što te riječi određuju. Prema Olweusu (1998), jednom od najpriznatijih međunarodnih stručnjaka za pitanje bullyinga, tj. vršnjačkog nasilja – vršnjačko zlostavljanje je skup namjernih negativnih postupaka koji su dugotrajni, usmjereni prema jednom učeniku od strane drugog učenika ili više njih i uvijek popraćeni nesrazmjerom moći.

Službeni podatci o problemu nasilja među djecom i mladima u Republici Hrvatskoj fragmentirani su i oskudni. Prema Izvješću o rade pravobraniteljice za djecu za 2020. godinu pravobraniteljica navodi da su zaprimili 55 prijava koje se odnose na nasilje u odgojno-obrazovnim ustanovama, od kojih se tri odnose na vršnjačko nasilje u vrtiću, a 52 na nasilje u osnovnoj i srednjoj školi od čega se 43 odnosi na vršnjačko nasilje. Dodaje da su u 2020. godini zabilježili manji broj prijava za vršnjačko nasilje u školi nego prošlih godina, za što smatraju povezanim s novim online oblicima nastave uslijed epidemije Covida-19, čime se smanjio neposredni fizički kontakt među djecom. Primili su pet prijava za online nasilje među vršnjacima u školi. Nasilje među djecom i mladima je prisutno, a ono što trebamo imati na umu je da su stvarne brojke žrtava puno veće od onih koje se bilježe po prijavama jer se velik žrtava ne odlučuje prijaviti nasilje koje doživljavaju.

Mnoga djeca i mladi žrtve su različitih oblika nasilja (pa tako i vršnjačkog), no nemaju osjećaj da se mogu povjeriti nekome u svojoj okolini. S tim ciljem želimo naglasiti kako raditi na zaštiti djece od nasilja i tome što možemo napraviti u situaciji kada nam se dijete povjeri da je žrtva.

Kako raditi na zaštiti djece od nasilja?

  1. educirajte (sebe i druge) o tome što vršnjačko nasilje među djecom i mladima jest – koristite definicije prilagođene uzrastu djeteta
  2. upoznajte djeci i mlade s time kome se nasilje može prijaviti – obitelj, škola, odrasla osoba od povjerenja, stručnjaci
  3. radite na odnosu povjerenja.

Educirajući djecu o tome što je zlostavljanje i opremajući ih strategijama za borbu protiv njega, možemo ih učinkovitije zaštititi dajući im alate za korištenje ako zatrebaju. To pridonosi osjećaju kontrole i šansi za učinkovitu akciju.

Kako raditi na ovoj temi s djecom?

  • Za mlađu djecu pokušajte koristiti igračke i voditi igru ​​uloga, npr. odigrajte ulogu situacije u kojoj jedna Lego figura zlostavlja drugu. Potaknite raspravu i modelirajte primjerene načine reagiranja.
  • Za stariju djecu koristan medij je film –  pitajte ih što bi učinili, predložite svoje mišljenje o tom pitanju i modelirajte vrste stvari koje biste rekli i radnju koju biste poduzeli. Raspravite o odgovorima i dogovorite se o najboljem postupku.

Osim što je potrebno da djeca i mladi znaju prepoznati prisutnost nasilja potrebno je osnaživati ih i educirati o primjerenim odgovorima u situacijama u kojima su oni ili netko iz njihove blizine izloženi nekom od oblika nasilja. Uz navedeno, potrebno je osigurati stručnu pomoć učenicima koji su doživjeli nasilje, ali i učenicima koji su ga počinili.

Ako saznate da je vaše dijete zlostavljano, možete mu pomoći kroz nekoliko koraka:

  • Slušajte svoje dijete otvoreno i smireno. Usredotočite se na to da čujete dijete umjesto da pokušavate pronaći uzrok zlostavljanja ili riješiti problem.
  • Pružite podršku djetetu. Recite djetetu da im vjerujete; da ti je drago što su vam se povjerili; da nisu oni krivi; da ćete dati sve od sebe da nađete pomoć.
  • Razgovarajte s učiteljem/školom ili stručnjacima. Vi i vaše dijete se ne morate sami suočiti s zlostavljanjem.

Zaključak

Učinci vršnjačkog nasilja među djecom i mladima mogu utjecati na život i pokazati utjecaj na život i desetljećima nakon samog događaja u kojemu smo sudjelovati. Jako je važno da ovom problemu posvetimo pažnju koju zaslužuje kako bismo mogli pomoći i podržati djecu i mlade.

Ako je dijete žrtva nasilja ili zlostavljanja, uloga roditelja i odraslih iz okoline je poduzeti mjere i intervenirati. Ukoliko ste primijetili znakove kod svog djeteta, predlažemo da započnete otvoreni razgovor s njim i izrazite svoju zabrinutost za njegovo ponašanje. Otvoren i topao razgovor može potaknuti dijete da Vam se otvori i ispriča ono što proživljava. Također, uvijek nam se možete obratiti na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra za sigurniji Internet – 0800 606 606, dostupnoj svakim radnim danom u vremenu 8-20 sati. Na toj Vam liniji naši stručnjaci mogu pružiti pomoć i podršku u vezi online svijeta.