Proteklih su mjeseci mladi bili pretežito u svojim kućama te im se svakodnevni život preselio u online okruženje. Većina školskih zadaća i obaveza poprimila je novi, online oblik. Neki su se učenici dobro snašli i prilagodili novom kontekstu, dok nije zanemariv broj onih kojima je korištenje digitalnih alata predstavljalo veliki izazov. Što mislite – imaju li mladi potrebne digitalne vještine u pristupanju i korištenju online alata?
Stručnjaci iz Eurostata proveli su istraživanje ispitujući digitalne kompetencije kod mladih između 16 i 24 godine iz država članica EU tijekom 2019. godine. Ispitivale su se informacijske vještine, komunikacijske vještine, vještine rješavanja problema i vještine upravljanja sadržajem u online okruženju.
Informacijske su se vještine ispitivale pomoću aktivnosti pohrane, organizacije i analize digitalnih informacija te prosudbe njihove relevantnosti i svrhe. Komunikacijske su se vještine odnosile na komunikaciju u digitalnom okruženju, prikupljanje izvora iz digitalnih alata, komuniciranje i suradnja s drugima. Nadalje, vještine rješavanja problema odnosile su se na uočavanje digitalnih potreba i izvora, donošenje odluka o upotrebi učinkovitih online alata, rješavanje problema u online okruženju, kreativna upotreba digitalnih alata, dok su se vještine vezane uz upravljanje online sadržaja odnosile na kreiranje i uređivanje sadržaja, primjena znanja i vještina u kreiranje novog sadržaja, stvaranje medijskog sadržaja i programiranje, poznavanje autorskih prava i korištenje licenci. Zajednički rezultat svih vještina činio je ukupnu procjenu digitalnih vještina kod mladih.
Pokazalo se kako 80% mladih u dobi između 16 i 24 godine iz država članica EU imaju prosječne ili iznadprosječne digitalne vještine. Na fotografiji se nalazi grafički prikaz stupnja razvijenosti digitalnih vještina prema državi iz koje mladi dolaze.Može se primijetiti kako je Hrvatska na vrhu po pitanju razvijenosti digitalnih kompetencija te ju prate Estonija, Litva, Nizozemska i Grčka. S druge strane, najniže rezultate su postizali mladi iz Rumunjske, Bugarske, Italije i Mađarske.
Generalno, ovakvi podaci upućuju na iznadprosječnu razvijenost digitalnih vještina kod hrvatske mladeži. Bilo bi vrlo korisno ispitati i digitalne kompetencije kod nešto mlađih uzrasta i stvoriti cjelokupnu sliku o digitalnoj pismenosti naše djece i mladih.