Loading...

Što je SEXTING?

Sexting iliti slanje golih fotografija nešto je što je pojavom prvih telefona sa kamerama postalo dio svakodnevnice. Danas, kada kamere na pametnim telefonima mogu stajati rame uz rame profesionalnoj opremi, čitava stvar podliježe sasvim novom setu pravila. Iako tvrtke koje stoje iza ovih uređaja garantiraju da konstantna povezanost na Internet ne predstavlja nikakav problem po privatnost korisnika, činjenica je da se danas lako može doći do naše trenutne lokacije, te naših najintimnijih podatka – sve zahvaljujući uređaju ne većem od špila karata.

Biti online integrirano je u naše živote: posao, škola, učenje, zabava, prijateljstva i kontakt sa obitelji događaju se u gotovo jednakoj mjeri kroz fizičku prisutnost kao i virtualna bliskost. Svako od nas možda ima sasvim drugačiji stav o ovome – netko ovu integraciju online i offline svijetova doživljava kao sasvim prirodnu, netko kao sasvim neprirodnu – ali svi, u većoj ili manjoj mjeri, svoje živote živimo u obje sfere.

Dio naših života, naša intima ili pak intimne fotografije se također prelijeva iz offline svijeta u online. Pojave poputsextinga (razmjenjivanja kratkih poruka u kojima su fotografije i/ili video uradci, koji sadržavaju vrlo eksplicitne sadržaj, te se šalju putem pametnih telefona, SMS-a, chat servisa ili društvenih mreža) ili cybersexa (simulacija seksualnih odnosa na daljinu putem modernih tehnologija) postali su nerazdvojivi dio mnogih emotivnih veza u posljednjih deset do petnaest godina.

Kako i suglasan fizički kontakt i odnos nosi određene rizike (spolno prenosive bolesti, neželjenu trudnoću), tako i online, virtualni odnos, donosi specifične rizike i opasnosti, kojih često nismo svjesni ili nam ne izgledaju važni do trenutka kada netko može iskoristiti našu intimu protiv nas.

Koji su rizici ako se odlučiš na dijeljene eksplicitnog sadržaja?

1. Gubitak kontrole nad materijalom!

Istog trenutka kada nekome pošalješ seksualno eksplicitan materijal, tvoja fotografija ili video snimka prestaju biti “tvoja fotografija ili video snimak” i postaju “potencijalno svačija fotografija ili video snimka na kome je prikazano tvoje tijelo”.

 

Ti gubiš kontrolu nad odlukama:
  • Tko će sve u budućnosti moći vidjeti te materijale? – materijali mogu postojati vječno (vidi točku broj 3), a ti nećeš nikada imati moć spriječiti da netko otkrije ili dobije materijal – uključujući tvoje roditelje, prijatelje, poznanike, kao i potpuno nepoznate osobe širom cijelog svijeta.
  • U kojem kontekstu će ti materijali biti korišteni? – mnoge seksualno eksplicitne fotografije završavaju na pornografskim web stranicama. Poseban oblik ovog rizika predstavlja “pornografija iz osvete”(kada se bivši partner/partnerica iz osvete, zbog prekida veze ili drugih razloga, odluči osvetiti objavom intimnih slika bivšeg partnera/partnerice).
  • Hoće li materijal biti sa sigurnošću uništen? – kada nekome pošalješ materijale ove vrste, a zatim se predomisliš i tražiš da materijal bude uništen, nikada nećeš moći sa sigurnošću znati je li taj materijal zaista i obrisan. Čak i ako ta osoba poštuje tvoje želje i pritisne tipku delete, digitalna tehnologija omogućava da se informacije relativno lako “vrate”. Mnoge fotografije i video materijali se također čuvaju na cloud servisima i ostavljaju tragove koje je moguće rekonstruirati.
2. Lako umnožavanje

Jedna od ključnih odlika digitalnih formata jest ta da je vrlo jednostavno umnožiti ih u beskrajan niz istih sadržaja.

Ako nekome pošalješ seksualno eksplicitnu fotografiju, ona može slijedeće sekunde biti poslana na tisuće mailova, postavljena na stotine web stranica ili proslijeđena na stotine mobilnih telefona putem društvenih mreža.

3. Online znači zauvijek

Digitalni sadržaj može doslovno zauvijek ostati zabilježen na jednom ili stotine tisuća “mjesta” online.

Razvoj tehnologije omogućuje da prostor za pohranjivanje materijala postaje sve jeftiniji. 1 GB pohrane podataka nekada je cijenjen na tisuće dolara, danas istu tu količinu podataka možemo kupiti za nešto manje od dolara. Online prostor je beskonačan, kao i online vrijeme. Bilo što danas napišemo, objavimo ili podijelimo vrlo vjerojatno da će nas nadživiti, a i generacije koje dolaze poslije nas.

U smislu seksualno eksplicitnih materijala, slika i video uradaka koje napraviš danas, zauvijek mogu biti dostupni svima, uključujući i tvog budućeg poslodavca, tvoju obitelj ili čak i tvoju buduću djecu.

Već postoje tisuće slučaja nesmotrene produkcije i dijeljenja seksualno eksplicitnih materijala i oni su mnogima otežali živote. Ovakvi materijali se koriste u svrhu zlostavljanja u virtualnom svijetu, do osvećivanja i sramote, frustracije kada takvi sadržaji završe na pornografskim stranicama.

Sekstanje (sexting) među današnjim tinejdžerima je vrlo učestalo, pokazalo je istraživanje objavljeno u znanstvenog časopisa Pediatrics & Adolescent Medicine. U istraživanju je ispitano gotovo 1.000 srednjoškolaca iz sedam javnih škola u jugoistočnom Teksasu. Oko 28 posto od 948 srednjoškolaca i srednjoškolki priznalo je da su nekome “poslali golu sliku sebe”. Za potrebe studije, fenomen poznat pod engleskim izrazom “sexting” definiran je kao razmjenjivanje golih fotografija, za razliku od razmjenjivanja polugolih fotografija ili eksplicitnih tekstualnih poruka. Oko 57 posto sudionika u istraživanju izjavilo je da ih je netko nekada zamolio za “sekstanje”, a većina njih rekla je da im je taj zahtjev “zasmetao”.

“Naši rezultati također jasno pokazuju da uobičajenost ovog ponašanja ne odobrava njegovu pojavu”, navodi se u istraživanju. “Naprotiv, otkrili smo da tinejdžere uglavnom smeta kada ih se pita da pošalju svoju golu fotografiju. U stvari, gotovo sve djevojke je to zasmetalo. Čak i među dječacima, više od polovice njih barem je malo zasmetalo kad je od njih zatraženo da pošalju svoju golišavu fotografiju”. Anketa je obuhvatila ispitanike u dobi od 14 do 19 godina, a njih 55,9 posto su djevojke. Učenice i učenici koji su sudjelovali u istraživanju priznali su da je seksting podjednako zastupljen kod oba spola. Ipak, djevojke su dobivale više zahtjeva da pošalju svoju golišavu fotografiju.

Studija je pokazala da je dob odlučujući faktor za “seksting”. Više je 16-godišnjaka i 17-godišnjaka sekstalo od svojih mlađih ili nešto starijih učenika. Zahtjevi za sekstingom dosežu vrhunac oko 18. godine života. Istraživanje je također pokazalo visoku korelaciju između sekstinga i upoznavanja, seksa i rizičnog seksualnog ponašanja. Primjerice, oni koji sekstaju imaju više seksualnih partnera i prije seksa koriste alkohol, droge i druge supstance.

Jeste li iznenađeni rezultatima ove ankete? Smatrate li da bi slično istraživanje koje bi proveli među učenicima i učenicama u Hrvatskoj pokazalo slične rezultate?

Partneri na projektu


Partneri centra

Isključiva odgovornost ove publikacije je autorova (Centar za nestalu i zlostavljanu djecu). Europska unija nije odgovorna za bilo kakvu uporabu koje mogu biti izrađene od sadržanih informacija / The sole responsibility of this publication lies with the author. The European Union is not responsible for any use that may be made of the information contained therein.

Ovaj projekt sufinancira Ured za udruge Vlade RH. Stajališta izražena u ovoj publikaciji isključiva su odgovornost Centra za nestalu i zlostavljanu djecu / This project is financed by the Croatian Government Office for Cooperation with NGOs. The views expressed in this publication are the sole responsibility of Center for missing and exploited children.



Copyright | csi.hr